Zagađenje zraka opasnije je za zdravlje prosječne osobe na Zemlji od pušenja ili alkohola, a prijetnja se pogoršava u njegovom globalnom epicentru Južnoj Aziji, dok se stanje u Kini ubrzano poboljšava, pokazalo je danas objavljeno istraživanje. U ovom je istraživanju nažalost BiH zauzela prvo mjesto kao najzagađenija zemlja u Evropi.
Ipak, financiranje za suočavanje s tim izazovom djelić je iznosa namijenjenog borbi protiv zaraznih bolesti, navodi se u istraživanju Instituta za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu (EPIC).
Njegovo godišnje izvješće o kvaliteti života vezanoj uz zagađenje zraka Air Quality Life Index (AQLI) pokazalo je da onečišćenje zraka finim česticama, poput onih iz ispušnih plinova vozila i industrije, šumskih požara i još mnogo toga, ostaje “najveća vanjska prijetnja javnom zdravlju”. Kad bi svijet trajno smanjio te zagađivače u skladu s ograničenjima njihovih razina u zraku koje je utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), prosječna osoba bi dodala 2.3 godine na svoj očekivani životni vijek.
Čestice povezane s bolestima pluća, srca, moždanim udarima i rakom. Fine čestice povezane su s bolestima pluća, srca, moždanim udarima i rakom.
Za usporedbu, duhan skraćuje očekivani životni vijek u svijetu za 2.2 godine, dok je pothranjenost djeteta i majke odgovorna za smanjenje životnog vijeka od 1.6 godina.
“Postoji duboka nepovezanost s time gdje je zagađenje zraka najgore i gdje mi, kolektivno i globalno, koristimo resurse za rješavanje tog problema”, rekla je Christa Hasenkopf, direktorica programa za kvalitetu zraka u EPIC-u, za AFP.
Po pitanju kvaliteta zraka velike razlike su između zapadne i istočne Europe, s Bosnom i Hercegovinom koja je najzagađenija zemlja na kontinentu. BiH je na 27. mjestu na svijetu s mogućim dobitkom od 1.84 godine života uz poboljšanje kvalitete zraka.
Na vrhu u Europi su, uz najbolji Island koji je na 221. mjestu uz ispunjene smjernice WHO-a, zemlje poput Finske, Švedske i Norveške, koje su na 182., 181. i 180. mjestu i čiji bi stanovnici dobili 0.01 do 0.06 godina života da se te zemlje usklade s preporukama WHO-a.
Od 245 analiziranih zemalja i teritorija, Hrvatska je na 74. mjestu i njezin prosječni stanovnik dobio bi 0.97 godina života s poboljšanjem kvalitete zraka u skladu sa smjernicama WHO-a.
Australija je na visokom 241. mjestu s čistim zrakom.
Najbolje u svijetu stoje brojni otoci poput Arube, Bahama, Fidžija, Guama, Sejšela.