14.04.2024.
HomeSvijetVladine službe u EU mogu zabraniti nošenje svih vjerskih simbola

Vladine službe u EU mogu zabraniti nošenje svih vjerskih simbola

Vladine kancelarije širom EU mogu zabraniti zaposlenima da nose vjerske simbole, kao što je marama, u interesu neutralnosti, odlučio je najviši sud EU, iako je naglasio da se takva ograničenja moraju podjednako primjeniti na sve zaposlene i da se uklapaju u pravni kontekst svake države članice.

U odluci, koju je u utorak objavio sud Evropske unije, navodi se da su takve zabrane dozvoljene kako bi se nametnulo “potpuno neutralno administrativno okruženje”.

Međutim, sud je rekao da se zabrane odjeće ili simbola povezanih s filozofskim ili vjerskim uvjerenjima moraju ravnomjerno primjenjivati. “Ovakvo pravilo nije diskriminatorno ako se primjenjuje na opći i neselektivni način na svo osoblje te administracije i ako je ograničeno na ono što je striktno neophodno”, navodi se.

Od Suda je zatraženo da se izjasni po ovom pitanju, nakon što je jednoj muslimanskoj službenici u opštini Ans, u istočnoj Belgiji, rečeno da ne može nositi maramu na poslu. Sudski dokumenti navode da je njen posao uključivao malo kontakta sa javnošću. Ubrzo nakon toga, opština je izmijenila svoje uslove zapošljavanja kako bi zahtijevala da svi zaposleni poštuju strogu neutralnost. Zaposlenica je uložila žalbu lokalnom sudu, opisujući zabranu kao diskriminatornu i izražavajući zabrinutost da je povrijeđeno njeno pravo na slobodu vjeroispovijesti.

Sud je uočio da iako su očigledni znaci vjerskog ubjeđenja zabranjeni, nekoliko fotografija koje je dostavio podnosilac žalbe jasno pokazuje da su „diskretni simboli vjerskih uvjerenja kod ostalih tolerisani“. Ovi simboli su uključivali nošenje minđuša sa krstom ili održavanje božićnih zabava, rekao je advokat podnosioca žalbe za Guardian.

U odluci koja važi za urede u javnom sektoru širom EU, sud sa sjedištem u Luksemburgu Sud je naveo da se politika stroge neutralnosti “može smatrati objektivno opravdanom legitimnim ciljem”. Međutim, napominje da i da bi javna uprava mogla dopustiti zaposlenima da nose vidljive znakove uvjerenja, bilo vjerskih ili filozofskih, na opći i nediskriminatorski način.

Nacionalni sudovi su imali “graničnu diskreciju”, dodaje se, omogućavajući im da najbolje odluče kako da uravnoteže prava pojedinca i neutralnost javne službe. “Međutim, taj cilj se mora slijediti na dosljedan i sistematičan način, a mjere usvojene da bi se on postigao moraju biti ograničene na ono što je striktno neophodno”, navodi se. Sibylle Gioe, advokatica koja je zastupala zaposlenicu iz Belgije, istakla je dvosmislenost presude suda. “Pravo Evropske unije ne opredjeljuje se za jedno rješenje”, rekla je ona. “I očekivala sam tako nešto.”

Vijesti o presudi izazvala je zabrinutost u nekim krugovima. Femyso, panevropska mreža koja predstavlja više od 30 muslimanskih omladinskih i studentskih organizacija, opisala je presudu kao potencijalno kršenje slobode vjere i izražavanja.

“Uprkos neutralnoj maski, zabrane vjerskih simbola uvijek su usmjerene na maramu”, rekla je organizacija, citirajući rad Fondacije za otvoreno društvo iz 2022. u kojem se tvrdi da se te zabrane zasnivaju na islamofobičnim diskursima koji prikazuju islamsko odijevanje kao nespojivo s neutralnošću. Presuda bi mogla pogoršati marginalizaciju muslimanskih žena u vrijeme kada je islamofobija u porastu, navodi se, dodajući: “Muslimanke se već suočavaju sa intersekcionalnom diskriminacijom po više osnova, a takva presuda riskira da legitimira njihovo uklanjanje iz javnog života.”

Organizacija je pozvala na “inkluzivnost radnog mjesta, gdje pojedinci svih vjera mogu u potpunosti učestvovati bez straha od diskriminacije, uključujući muslimansku omladinu”.

Odluka od utorka ponovila je nekoliko presuda koje je prethodno izdao isti sud. Godine 2021. presudio je da poslodavci u privatnom sektoru mogu ograničiti izražavanje vjerskih, političkih ili filozofskih uvjerenja kada postoji “istinska potreba” da se “predstavi neutralna slika prema kupcima ili da bi se spriječili društveni sporovi”. Godinu dana kasnije rečeno je da takve zabrane ne predstavljaju “direktnu diskriminaciju” sve dok se podjednako primjenjuju na sve zaposlene.

Među onima koji su kritizirali odluku iz 2021. bio je i Human Rights Watch. “Muslimanke ne bi trebale da biraju između svoje vjere i posla”, rekla je Hillary Margolis iz te organizacije u tadašnjoj izjavi. Takva ograničenja, rekla je, često su bila usmjerena na muslimanke koje su nosile marame, a počivala su na pogrešnoj logici: “Da prigovori klijenata na zaposlenike koji nose vjersku odjeću mogu legitimno nadmašiti prava zaposlenika.”

federalna.ba/The Guardian

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti