U jeku pandemije koronavirusa, kada je stanovništvo u strahu, prema crnim statistikama policijskih agencija, došlo je do povećanja broja samoubojstava.
U Zenici je jučer smrtno stradao J. M. (83) nakon pada s osmog sprata solitera u naselju Odmunt, a sve upućuje na to da se, najvjerojatnije, radi o samoubojstvu. Njegova smrt uznemirila je stanare zgrade u kojoj je stanovao. – Žena mu je umrla prije dva mjeseca, bio je fin čovjek. Nikada nikakvih problema nije bilo s njim. Svi smo u šoku – komentirale su susjedi, piše Avaz.
U jeku pandemije koronavirusa, kada je stanovništvo u strahu, prema crnim statistikama policijskih agencija, došlo je do povećanja broja samoubojstava. Prema podacima Federalne uprave policije (FUP), za 14 mjeseci trajanja pandemije, evidentirano je 227 samoubojstava. Prošle godine bila su 193 samoubojstva, što je za pet više nego u 2019. godini. Samoubojstvo je prošle godine izvršilo 156 muškaraca i 37 žena. Najčešće je bilo vješanje, zatim upotreba vatrenog oružja, a na trećem mjestu je skok s visine. U siječnju ove godine na području Federacije BiH samoubojstvo je izvršilo 13 osoba, što je za jedan više nego u istom mjesecu prošle godine.
U februaru ove godine se, također, bilježi povećanje, a samoubojstvo je izvršila 21 osoba, što je za pet više nego u istom mjesecu prošle godine. Stalni sudski vještak, neuropsihijatrica Alma Bravo-Mehmedbašić kaže kako je pandemija jedan od niza mogućih faktora koji ljude navode da dignu ruku na sebe. – Ljudi na pandemiju mogu reagirati određenom psihičkom destabilizacijom. Strategije nošenja sa stresom, koje su svjesni kognitivni napori, postanu neadaptabilni, a mehanizmi obrane se iscrpe i javljaju se suicidalne tendencije. Vrlo je kompleksno da netko odluči sebi oduzeti život. Ne znači da je samo ta izvanredna situacija dovela do toga, ali izvanredna situacija pogoduje psihičkim destabilizacijama. Ona je jedan od uzročnih faktora.
Neizvjesnost, nesigurnost, sve su to riziko faktori kod ljudi koji su predisponirani i nekim drugim faktorima, od genetskih do nekih ranijih životnih iskustava, pa možda i ranije psihičke destabilizacije. Dakle, i pandemija može biti okidač. Ovo već dugo traje pa je to jedna prolongirana stresna situacija u kojoj se nalazimo – kaže Bravo-Mehmedbašić. Najviše osoba je 2020. godine samoubojstvo izvršilo u Sarajevskoj županiji, njih 41, na drugom mjestu je Tuzlanska županija sa 40 slučajeva i Zeničko-dobojska sa 30. Slijedi Unsko-sanska sa 24 samoubojstva, Srednjobosanska sa 19, Hercegovačko-neretvanska 18, Hercegbosanska 8, Posavska i Bosansko-podrinjska po četiri samoubojstva i Zapadnohercegovačka dva slučaja suicida.
avaz