Vatikan je priznao “brojne pozitivne plodove” koji se događaju u Međugorju, svjetski poznatome hodočasničkome mjestu u BiH, ali nije dao svoj stav o nadnaravnosti fenomena koji se vezuje uz tvrdnje vidioca da im se tamo ukazuje Gospa i šalje poruka.
Dikasterij za nauk vjere, uz dozvolu pape Franje, odobrio je 19. septembra pobožnosti vezane uz Međugorje, priznajući “obilne duhovne plodove ostvarene u svetištu Kraljice mira”, a da pritom iznoseći nikakvu izjavu o “nadnaravnom karakteru marijanskih ukazanja”.
“Došlo je vrijeme da se zaključi duga i složena historija koja je okruživala duhovne fenomene Međugorja. To je povijest u kojoj su biskupi, teolozi, komisije i analitičari izrazili niz različitih mišljenja”, navodi se u izjavi.
Vatikanski doktrinarni ured je istaknuo da Franjo “ne izjavljuje da su navodne poruke dane navodnim ukazanjem Gospe i navodni nadnaravni događaji autentični”.
Izjavu o duhovnom iskustvu povezanom s Međugorjem potpisali su kardinal Víctor Manuel Fernández i monsinjor Armando Matteo, odnosno prefekt i tajnik za doktrinarni odjel Dikasterija za nauk vjere.
Tu Bilješku, kako se zvanično naziva, papa Franjo odobrio je 28. avgusta.
Papa Franjo je ranije izrazio sumnju u navodni fenomen. Referirajući se na poruke za koje se kaže da ih je Djevica Marija dala lokalnim građanima, rekao je novinarima 2017. da ne misli da je Marija “šef telegrafskog ureda”.
Vatikan je saopćio kako katolički vjernici “moraju biti pažljivi i oprezni” u tumačenju navodnih Marijinih poruka, koje se uglavnom fokusiraju na teme mira i pobožnosti, ali također upozoravaju na navodne nadolazeće svjetske katastrofe.
Vatikan “prepoznaje dobrotu duhovnih plodova povezanih s Međugorjem”, a vjernici je se trebaju pridržavati – prema novim Normama za razlučivanje ovih pojava – budući da su “mnogi pozitivni plodovi zabilježeni usred duhovnog iskustva, dok se negativni i opasni učinci nisu proširili među Božjim narodom.”
“Pozitivni plodovi najviše se očituju u promicanju zdravog prakticiranja života vjere, u skladu s tradicijom Crkve”, stoji u novom stavu Rimokatoličke crkve o Međugorju.
Priznaju se “obilna obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili svoju vjeru, mnogi su se ljudi vratili ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna su zvanja potvrđena, kao i “mnoga pomirenja među supružnicima, te obnova braka i obiteljskog života”.
“Treba primijetiti”, dodaje Bilješka, “da se takva iskustva događaju prije svega u kontekstu hodočašća na mjesta povezana s izvornim događajima, a ne na sastancima s ‘vidiocima’ koji su bili prisutni na navodnim ukazanjima.”
Zabilježena su i “brojna ozdravljenja”, kaže i i navodi da je ova župa malog hercegovačkog mjesta izrasla u mjesto bogoslužja, molitve, seminara, duhovnih vježbi i okupljanja mladih.
Pojavila su se i dobrotvorna djela, uključujući brigu o siročadi, ovisnicima o drogama i osobama s invaliditetom, a Bilješka ukazuje i na prisutnost pravoslavnih kršćanskih skupina i muslimana u svetištu.
Podsjećamo, navodna Gospina ukazanja u Međugorju započela 24. juna 1981. Šestero djece navodno je primilo Gospine poruke, od kojih troje kaže da i dalje primaju poruke svakodnevno.
Godine 2017. papa Franjo je rekao da su početna ukazanja nešto što se ”mora nastaviti istraživati”.
Ranije te iste godine, Papa je imenovao biskupa Henryka Hosera posebnim izaslanikom za Međugorje, kojega je 2021. zamijenio monsinjor Aldo Cavalli.
Papa Franjo je od maja 2019. službeno odobrio organizaciju hodočašća u Međugorje.