Vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) ne znaju kada će u ovu državu stići prve vakcine protiv korona virusa. Nagovještaj je prvo tromjesečje 2021. godine, ali preciznog datuma nema.
Novac je uplaćen za nabavku vakcina putem Globalne alijanse za vakcinaciju (GAVI), u okviru Mehanizma za globalni pristup vakcinama za sprјečavanje COVID-19 (COVAX), u kojem učestvuje 186 država svijeta.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) samo su naveli kako su naručili milion i 232 hiljade doza vakcina, što je dovoljno za vakcinalnu pokrivenost 20 posto stanovništva BiH.
˝Ovo je količina koja se odnosi samo na prve narudžbine koje su nadležne zdravstvene institucije zatražile u skladu sa jasnim instrukcijama Mehanizma za globalni pristup vakcinama za sprјečavanje COVID-19 (COVAX)˝, kazali su za RSE iz Ministarstva civlnih poslova BiH.
Pfizer: Razgovaramo sa svim nivoima vlasti
Iz kompanije Pfizer, sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, navode da razgovaraju sa svim nivoima vlasti u ovoj zemlji, u proteklih nekoliko mjeseci, o planiranju potencijalnih vakcinacija protiv COVID-19 u Bosni i Hercegovini.
„Kompanija Pfizer sa svoje strane čini maksimum napora kako bi vakcina bila dostupna građanima Bosne i Hercegovine što je prije moguće. Doze ćemo isporučivati u skladu s preferiranim kanalom zemalja i određenim mjestima vakcinacije. Nastojimo sarađivati s vladama kako bismo podržali distribuciju prema definiranim prioritetnim skupinama i pretpostavljamo da će se tačke cijepljenja razlikovati, ali mogu uključivati i bolnice, ambulante, mjesta cijepljenja u zajednici i ljekarne“, navodi se u odgovoru Pfizer BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ne zna se ni koje vakcine će doći
Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo bh. entiteta Republike Srpske, kaže da su u opticaju četiri potencijalne vakcine, ali da i dalje nema odgovora koja od njih će biti uvezena u Bosnu i Hercegovinu. Pretpostavka je, dodaje Zeljković, da će da stignu u martu ili aprilu, te da će se raditi i o vakcinama različitih proizvođača.
˝Mi još uvijek nemamo informaciju koja je vakcina izabrana od strane GAVI i koja će doći u BiH. Imamo u opticaju više ponuda za vakcine, samim tim imamo 3 ili 4 proizvođača koju su trenutno u opticaju preko GAVI. Možda će biti dostupne u prvom kvartalu 2021. godine, u skladu sa mogućnostima. Vjerovatno će biti više vrsta vakcina dostupnih u BiH˝, smatra Zeljković.
Razlog za sporost u nabavi vakcine protiv korona virusa, Zeljković vidi u komplikovanom sistemu odlučivanja u BiH i postojećem zakonskom okviru.
˝Bosna i Hercegovina ima komplikovan sistem i zakona o medicinskim sredstvima i lijekovima, i zakona o javnim nabavkama. Nama zakon o lijekovima ne dozvoljava da mi kupimo bilo koju vrstu lijeka od nekoga ko nije veleprometnik, ko nema dozvolu za promet lijekova˝, pojašnjava Zeljković.
Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou, već je ta oblast na nivou entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska), a u okviru entiteta Federacija BiH, o zdravstvu brine deset kantonalnih ministarstava.
Posljedice kašnjenja vakcinacije
Srbija je već krenula sa vakcinacijom osoba koje su smještene u domovima za stara lica, dok Hrvatska kreće sa vakcinacijom 27. decembra.
Obje zemlje su nabavile vakcine direktno od proizvođača Pfizer/Biontech. Zbog čega to nije učinila Bosna i Hercegovina, u Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje je zaduženo za nabavku, nisu imali odgovor.
˝Mora se vakcinisati veliki broj populacije, najmanje 60-70 posto jedne zemlje u jednom kratkom periodu. To je tzv. homogena vakcinacija i onda se postiže kolektivni imunitet˝, ističe za RSE imunolog Jasenko Karamehić, navodeći da će biti kasno, ako su istinite najave nadležnih o dolasku vakcine protiv korona virusa u BiH, u martu ili aprilu mjesecu 2021. godine.
˝Morate znati da vakcina nije lijek, da će se ona davati dvokratno, dva puta u 28 dana, pa dok se proizvedu antitijela da zaštite naš organizam, to je još mjesec dana, eto nas u maju, junu. To je stvarno kasno. Bojim se da će se nepotrebno još veliki broj ljudi inficirati i umrijeti. A važno je reći i za privredu da bi puno bolje bilo da pandemija stane, da bi se privreda oporavila˝, stava je Karamehić.
Karamehić kaže da je BiH moglo uspješno pregovarati sa proizvođačima, kako su to uradile uradile Srbija i Hrvatska.
˝To će imati reperkusije na kompletnu populaciju. I kad ozdravimo, ovo je nova bolest, nećemo znati kakve posljedice još ostavlja COVID-19 na naš organizam. Ne može se reći izliječen. Bolje je reći oporavljen. Vrijeme će pokazati koje posljedice ostavlja na naš organizam˝, ističe Karamehić.
Sličnog mišljenja je i Miodrag Femić, predsjednik strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, koji kaže da se u BiH sve radi u 12 i 5, i da bi ga više začudilo da je BiH na vrijeme dobila vakcinu.
˝Uvijek se znalo da u Bosni i Hercegovini sve sporo ide – dozvole, novac itd. I u prošlom periodu se isto to dešavalo. Kad pogledamo zemlje u okruženju vidimo da razmišljaju o budućnosti. Kod nas je to izostalo, tako da me ništa ne čudi˝, mišljenja je Femić.
Da li je moguća direktna nabavka?
Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske pojašnjava da nabavka vakcine direktno od proizvođača, kako su to uradila Srbija i Hrvatska i još neke zemlje u okruženju i EU, nije moguća u BiH.
˝Sami proizvođači ne mogu da uvezu lijekove bez veleprometnika u Bosni i Hercegovini. Morate imate posrednika za taj posao. U većini evropskih zemalja je tako, ali se u ovakvoj situaciji ta regulativa ublažava u smislu ubrzanja procesa dostupnosti određenih proizvoda. Nažalost, mi nismo imali takav slučaj u Bosni i Hercegovini, mora se puna procedura ispoštovati˝, kaže Zeljković.
No, on navodi i da to ne sprečava entitete, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, da pregovaraju sa drugim proizvođačima, ali ih usporava.
˝Mi možemo eventualno pregovarati sa proizvođačima, pojedini proizvođači imaju ovlaštene predstavnike u BiH i mi smo već obavili određene razgovore. Kao što sam rekao, paralelno se radi na više pravaca, a svi zahtijevaju ispunjenje iste regulative: proizvođač – veleprometnik – Institut za javno zdravstvo RS˝, ističe Zeljković koji podsjeća da Republika Srpska, uz GAVI, radi paralelno i na nabavci ruske vakcine Sputnjik V, za koju se, također, ne zna kada i u kojoj količini će stići.
˝Institut za javno zdravstvo RS, zajedno sa Vladom RS vrši paralelnu nabavku drugih potencijalnih vakcina, kao što je ruska Sputnjik V, ali i drugih vakcina koje mogu biti dostupne u Republici Srpskoj, u skladu sa iskustvima drugih zemalja, također, i sa međunarodnom regulativom kada govorimo o kvalitetu i efikasnosti vakcina˝, navodi Zeljković.
Pored COVAX mehanizma, Bosni i Hercegovini se otvorila mogućnost da bude dio i EU mehanizma nabavke vakcina. U Ministarstvo civilnih poslova ističu da trebaju ‘iskazati potrebe’ na nivou BiH za vakcinama protiv korona virusa u okviru Mehanizma nabavke Evropske unije (EU).
Građani o iščekivanju vakcina
Iz Delegacije EU u BiH su najavili da rade na rješenju koje će omogućiti EU da stavi vakcine na raspolaganje Zapadnom Balkanu putem donacija zemalja članica EU ili preko ekvivalentnog sistema.
U Ministarstvu zdravstva Federacije BiH za RSE kažu da oni ‘samo prate i djeluju na osnovu onoga što Ministarstvo civilnih poslova BiH ugovara’.
Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE o mogućnosti nabavke vakcina putem mehanizma EU.
Istovremeno, građani u Banjaluci i Sarajevu, smatraju da je za sporost u nabavi vakcina kriva ‘neodgovorna vlast koja svojim neradom ugrožava zdravlje građana’.
˝Sve je do ljudi koji rade na nabavci tih vakcina. Pitanje je da li uopšte postoji njihova dobra volja da se te vakcine nabave i krene sa vakcinacijom, kao što su već krenule zemlje u okruženju. Ili su pare krive ili se ne mogu dogovoriti šta i od koga će da kupe˝, smatra Neda iz Banjaluke.
Sarajlija Alen Efendić kaže da se u BiH nikad ništa ne zna, pa ni kada će i da li će vakcine stići.
˝Što se tiče javnih nabavki i toga, vidjeli smo šta je bilo, tih respiratora i toga, tako da mislim da će dosta kasniti. A kakva je država, u svemu kasnimo za Evropom, tako da i po ovom pitanju ne vjerujem da će biti neke razlike˝, poručuje Efendić.
˝Generalno, vlast je kriva. Da je od opšteg značaja, mi bismo bili vjerovatno među Srbijom i Hrvatskom, da dobijemo prvi vakcinu, ne bi čekali mart. Da odmah imamo sredstva za vakcinu, da idemo na zdravlje građana. Izgleda da njima uopšte nije u interesu da budemo zdravi i da se vratimo normalnom životu što prije˝, mišljenja je Azra iz Sarajeva.
Tokom 24. decembra u Bosni i Hercegovini 22 osobe preminule su od posljedica zaraze COVID-19, dok su 593 osobe pozitivne na virus Sars-Cov-2.
Gojko Veselinović, Aida Đugum / RFE