Ako Kijev padne, Baltik, Moldavija i Balkan su u opasnosti, i to ne samo od tenkova, već i od hibridnog ratovanja koji ne bi prekršio član 5. Sjevernoatlantskog ugovora, upozorava analitičarka Ivana Stradner, saradnica u Fondaciji za odbranu demokratije.
Stradner u analizi za britanski Telegraph navodi da je Rusija nedavno proslavila Dan pobjede, veliki nacionalni praznik u znak sjećanja na sovjetsku pobjedu protiv nacističke Njemačke.
Govoreći pred ruskim trupama u paradnoj formaciji na Crvenom trgu, Putin je obećao da će Rusija uskoro ponovo ostvariti pobjedu, ovog puta nad Ukrajinom.
“Takav ishod bi ugrozio ne samo Ukrajinu, već i sigurnost u Evropi i šire. Jer njegova naredna osvajanja su mu već na vidiku”, piše Stradner.
“Odlučujući trenutak u borbi protiv Zapada”
Stradner navodi da je Kremlj bio iskren u svojoj želji da oslabi NATO, razbije zapadno jedinstvo i potčini susjede Rusije.
“Za Putina, rat u Ukrajini nije samo zbog te zemlje. Trenutni sukob vidi kao odlučujući trenutak u njegovoj široj borbi protiv Zapada i preoblikovanju svjetskog poretka”, piše ona.
Navodi da je Putin izjavio da Rusija nema planove da napadne nijednu zemlju NATO-a i da zbog toga previše lidera na Zapadu vjeruje da je ruski rat striktno ograničen na Ukrajinu, i to upravo zbog člana 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
Ovim članom se zemlje članice obavezuju da će se međusobno štititi, a njime se utvrđuje da se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve.
“Ali ako Moskvi bude dozvoljeno da prevlada u Ukrajini, druge zemlje – uključujući članice NATO-a – biće izložene daleko većem riziku. S druge strane, zapadna podrška Ukrajini pokazuje Putinu da će platiti “još veću” cijenu za napad na NATO, i on se priprema u skladu s tim”, piše Stradner.
Ističe da su to primjetile zemlje najbliže Rusiji. Baltičke nacije, prije svega, upozorile su da bi Rusija mogla “brzo da se okrene” od Ukrajine kako bi izvršila invaziju na njihovu teritoriju. Također Moldavija, koja se nada da će se osloboditi ruskog uticaja i pridružiti Zapadu, strahuje da će biti naredna ako Putin izađe kao pobjednik u Ukrajini.
Stradner navodi da Rusija već radi na destabilizaciji Evrope.
Naime, NATO je u maju upozorio da Rusija vodi “sve intenzivniju kampanju” sajber napada i drugih “hibridnih” operacija protiv članica saveza. Britanski obavještajci su upozorili da Moskva čak planira “fizičke napade” na Zapadu.
Stradner tvrdi da Rusija regrutuje ekstremiste krajnje desnice da izvrše napade na pojedince, te ističe da evropske obavještajne agencije tvrde da je Moskva, u želji da oslabi NATO, izvela nasilne akte sabotaže širom Evrope i da planira još.
Upozorava da se Rusi već pokušavaju umiješati u ovomjesečne izbore za Evropski parlament, te da je Putin također u ovom kontekstu zainteresovan za američke izbore u novembru.
Putinova “mašina za hibridno ratovanje” na djelu
“U međuvremenu, Rusija koristi svoju mašinu za hibridno ratovanje da podstakne haos u mekom podnožju NATO-a: Zapadnom Balkanu”, navodi Stradner.
Ona upozorava da, “koristeći informacione operacije i koruptivni uticaj, Moskva ima za cilj da podstakne etničke tenzije između Srbije i Kosova i unutar Bosne i Hercegovine”.
Navodi da Rusija ima namjeru da se umiješa i u Gruziji koja se suočava s masovnim protestima uslijed zakona koji šteti civilnom društvu i težnjama te zemlje da se pridruži EU. Također navodi da, s obzirom na izbore u Moldaviji i referendumu o članstvu u EU ove godine, “Rusija vjerovatno neće propustiti priliku da unese daljnji razdor u zemlji”.
Stradner ističe da bi ruska pobjeda nad Kijevom također imala ozbiljne implikacije u Indo-Pacifiku i šire.
“Ako Moskva bude u stanju da nadjača Zapad u Ukrajini, Peking bi mogao zaključiti da će se suočiti sa slabim otporom kineskoj vojnoj agresiji na Tajvan. Nadalje, Moskva ima za cilj da ojača svoj vojni otisak u Africi, na čemu je već radila uz pomoć ostataka svoje plaćeničke grupe Wagner. U osnovi, Rusija i Kina vjeruju da je pad američke globalne moći od suštinskog značaja i zalažu se za multipolarni međunarodni sistem koji ne vodi Washington”, piše ona.
“Zapad mora razumjeti Putinovu igru”
Stradner smatra da “Zapad može dobiti ovaj rat samo ako lideri razumiju Putinovu igru”.
Navodi da je Putin, otkako je prvi put došao na vlast, vodio ofanzivu u cilju sticanja “refleksne kontrole” na zapadu.
Objašnjava da je “refleksna kontrola” stari sovjetski koncept, stran većini zapadnih nacija, te da obuhvata “miješanje u donošenje odluka druge zemlje sve dok vlada ne bude primorana da preduzme radnje u interesu Kremlja”.
Navodi da ruska ratna igra funkcionira kroz “masovnu psihološku manipulaciju stanovništvom kako bi se destabilizirala država i društvo“, te da je to Moskva upravo učinila s određenim uspjehom u Ukrajini prije revolucije na Majdanu 2014. godine, kada je narod te zemlje uzvratio.
Zatim citira ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog: “Možemo i trebamo razmišljati samo o tome kako pobijediti“.
“Nažalost, mnogi na Zapadu ne dijele ovo mišljenje, ostavljajući nejasno to šta bi značila ta pobjeda i obećavajući da će ostati uz Ukrajinu “koliko god bude potrebno”. Ovo je ostvarenje sna za Putina dajući mu sposobnost za dugotrajan rat”, upozorava Stradner.
Na kraju ističe da Zapad ima moć da osigura poraz Rusije.
Stradner objašnjava da su kolektivno zapadne zemlje ekonomski i vojno mnogo jače od Rusije.
“Ali one moraju pretočiti taj potencijal u stvarnost. To zahtijeva strpljenje i odlučnost da stanu uz Ukrajinu i pruže joj oružje i obuku koja je potrebna za pobjedu na bojnom polju. U suprotnom, Ukrajina će samo biti prva domina koja će pasti”, upozorava ona.