22.07.2024.
HomeSvijetU sukobima u Sudanu stotine mrtvih

U sukobima u Sudanu stotine mrtvih

Sukobi u Sudanu bjesne već treći dan zaredom. Ni vojska ni paravojne snage generala Mohameda Hamdanea Dagla ne uspijevaju izvojevati pobjedu uprkos borbama u kojima je poginulo skoro stotinu ljudi, među kojima troje humanitarnih radnika UN-a. Dvije strane su jučer obznanile da prihvaćaju UN-ov zahtjev za uvođenje trosatne “humanitarne pauze” kako bi se omogućila evakuacija povrijeđenih, no za sada nije poznato koliko su se tačno držale dogovorenog prekida vatre, piše BBC.

Ljekari su upozorili da je situacija u bolnicama u Kartumu izuzetno teška i da zbog sukoba medicinski radnici teško pristupaju ranjenicima. Prema navodima doktorskog sindikata, do sada je smrtno stradalo gotovo 100 ljudi, a povrijeđeno je preko 1.000.

BORBA ZA VLAST

Glavnii odbor sudanskih ljekara je izvijestio da je ubijeno 97 civila i deseci pripadnika snaga sigurnosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi kako je do sada u sukobu smrtno stradalo više od 83 ljudi, a povrijeđeno je oko 1.100.

“Uplašeni smo, nismo spavali 24 sata zbog buke i trešnje kuće. Brinemo se da ćemo ostati bez vode i hrane, a i lijekova za mog oca dijabetičara”, rekao je Huda, stanovnik Kartuma, novinskoj agenciji Reuters.

UN-ov Svjetski program za hranu (WFP) obustavio je pomoć Sudanu nakon što su tri njegova službenika ubijena u borbama u Darfuru. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je da se odgovorne “što prije privede pravdi”.

Sukob tinja već sedmicama i sprječava bilo kakvo političko rješenje u toj zemlji, jednoj od najsiromašnijih u svijetu. Nakon narodne pobune u kojoj je 2019. svrgnut Omar al-Bašir, Sudan pokušava organizirati prve slobodne izbore poslije 30 godina diktature.

U državnom udaru kojim je u oktobru 2021. dokrajčena demokratska tranzicija general Burhan i general Daglo, poznat kao Hemedti, udružili su snage kako bi srušili civile s vlasti. No u subotu je njihovo suparništvo preraslo u otvoreni sukob. Međunarodna zajednica opetovano poziva na primirje. Arapska liga i Afrička unija sazvale su izvanredni sastanak.

Sukobi su izbili uslijed očite borbe za vlast između dviju glavnih frakcija sudanskog vojnog režima. Sudanske oružane snage uglavnom su lojalne generalu Abdulfatahu al-Burhanu, de facto vladaru zemlje, dok paravojne jedinice Snaga za brzu podršku (RSF), zapravo milicijskih grupa, slijede bivšeg ratnog komandanta, generala Mohameda Hamdana Dagala, poznatog kao Hemedti.

Borba za vlast ima svoje korijene u godinama prije pobune 2019. godine, kojom je svrgnut diktatorski vladar Omar al-Bašir, koji je izgradio moćne sigurnosne snage i namjerno ih usmjerio jedne protiv drugih, piše The Guardian.

Kad su nastojanja da se pređe na demokratsku civilnu vladu propala nakon Baširova pada, konačni obračun se činio neizbježnim, a diplomati u Kartumu upozorili su početkom 2022. godine da strahuju od takvog izbijanja nasilja. Posljednjih sedmica napetosti su dodatno porasle.

RSF je osnovao Bashir kako bi slomio pobunu u Darfuru, koja je započela prije više od 20 godina zbog političke i ekonomske marginalizacije lokalnog stanovništva od sudanske centralne vlade. RSF je također bio poznat pod imenom Janjaweed i povezivan je s brojnim zločinima.

Bašir je 2013. transformirao Janjaweed u poluorganiziranu paravojnu silu i njegovim vođama dao vojne činove prije nego što ih je poslao da slome pobunu u Južnom Darfuru, zatim da se bore u ratu u Jemenu, a kasnije i Libiji.

KAKO JE POČELO

RSF predvođen Hemedtijem te regularne vojne snage pod Burhanom surađivali su kako bi svrgnuli Bašira 2019. godine. RSF je tada ugušio mirni protest koji je održan ispred vojnog štaba u Khartoumu te ubio stotine ljudi i silovao desetke.

Dogovor o podjeli vlasti s civilima, koji su predvodili proteste protiv Bašira, koji je trebao dovesti do tranzicije prema demokratskoj vladi prekinut je državnim udarom u oktobru 2021. godine.

Državni udar vratio je vojsku na čelo zemlje, ali svake sedmice izbijale su demonstracije, ponovno je došlo do izolacije i produbljivanja ekonomskih problema. Hemedti je iznio plan za novu tranziciju izvlačeći napetosti s Burhanom na površinu.

Hemedti posjeduje ogromno bogatstvo stečeno izvozom zlata iz ilegalnih rudnika i zapovijeda desecima hiljada veterana prekaljenih u bitkama. Dugo ga je ljutio njegov položaj službenog zamjenika u sudanskom vladajućem vijeću.

Središnji uzrok napetosti od početka pobune je civilni zahtjev za nadzor nad vojskom i integraciju RSF-a u regularne oružane snage. Civili su također pozvali na predaju unosnih vojnih posjeda u poljoprivredi, trgovini i drugim industrijama, ključnog izvora moći za vojsku koja je vojnu akciju često prepuštala regionalnim milicijama.

Još jedna sporna točka je potraga za pravdom zbog navoda o ratnim zločinima vojske i njenih saveznika u sukobu u Darfuru od 2003. Međunarodni krivični sud traži suđenja Baširu i drugim sudanskim osumnjičenicima.

Također se traži pravda zbog ubistava prodemokratskih demonstranata u junu 2019. godine, u koja su upletene vojne snage. Aktiviste i civilne grupe razljutilo je kašnjenje službene istrage. Osim toga, žele pravdu za najmanje 125 ljudi koje su u protestima nakon državnog udara 2021. godine ubile snage sigurnosti, prenosi Index.hr.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti