Dok Rusija pokušava da kontroliše narativ o ratu u Ukrajini, internet provajderi vijesti i agregatori nalaze se na nezgodnoj teritoriji.
Aplikacije, pa čak i ljudi koji dijele informacije na mreži, kažnjeni su. Ruski sud je u julu kaznio Google više od 370 miliona dolara zbog odbijanja da ukloni informacije o ratu, uključujući i sa YouTube-a. A ranije ovog mjeseca, sibirski sud osudio je slobodnog novinara na osam mjeseci popravnog rada zbog “svjesnog širenja” kako je rekao “lažnih informacija” o vojsci u objavama na društvenim mrežama.
Andreju Novašovu, koji je radio za medije, uključujući projekat RFE/RL Siberia Realities, takođe je zabranjeno objavljivanje na internetu godinu dana.
Kiril Gončarov, opozicioni političar moskovske partije Jabloko, rekao je za Glas Amerike da Rusija od februara 2022. teži potpunom “čišćenju” interneta.
Čak i diskusije na ruskim društvenim mrežama kao što su Vkontakte ili VK mogu stvoriti pravne probleme, rekao je Gončarov.
“Internet u Rusiji je cenzurisan, ali ovo je zapravo dio velike slike – ovdje je cenzurirano apsolutno sve, od medija do zabavnog sadržaja”, rekao je.
Lev Geršenzon, osnivač The True Story, nezavisnog agregatora vijesti, rekao je za Glas Amerike da podaci ruskog portala Li.ru izgleda pokazuju da su korisnici pametnih telefona u Rusiji preusmjereni na stranice poznate po guranju prokremljskih narativa.
Prema medijskim analitičarima, ruski pretraživači Yandex i Mail.ru imaju tendenciju da promovišu prokremljovske medijske izvore o ratu. Ali podaci na analitičkoj web stranici Li.ru sugeriraju da se trend vidi i kod korisnika Androida koji pristupaju svom Google feedu.
Između januara i marta ove godine, Android Google preporuke na Li.ru pokazali su da su korisnici upućeni na medijske kuće za koje su medijski analitičari rekli da objavljuju pristrasno, prokremljovsko izvještavanje o ruskoj invaziji na Ukrajinu ili su poznati po pro-kremljskim narativima.
Geršenzon, koji je do 2012. bio šef odjela za vijesti Yandexa, rekao je da podaci pokazuju milione klikova dnevno od Googlea i Yandexa koji usmjeravaju korisnike na takve stranice.
“Ovo su najvjerovatnije preporuke sa Google Discover servisa”, rekao je Gershenzon za Glas Amerike. “Kada korisnik Androida, na primjer, otvori novu stranicu u pretraživaču Google Chrome na svom telefonu… on još ništa nije tražio, ali neka ‘zanimljiva’ zaglavlja su već generirana.”
Ako korisnici slijede te linkove, rekao je, na njih bi “mogla utjecati ‘pro-kremljovska’ tačka gledišta.”
Glasnogovornik medijskog tima Google-a rekao je da kompanija ne može komentirati “izvještaje treće strane” i da im nije jasno odakle dolaze ili kako se prate.
Guglov ured za štampu nije odgovorio na pitanja Glasa Amerike o tome da li kompanija ulaže napore da isključi web stranice koje promovišu dezinformacije o ratu u Ukrajini iz svog feeda vijesti na pametnim telefonima u Rusiji ili da promijeni svoje algoritme za korisnike u Rusiji kako bi dali prioritet kredibilnijim medijima.
Gončarov je rekao da ne misli da je Google kriv i da kompanija “mnogo pomaže u borbi protiv lažnih vijesti i ruske propagande”.
Ali, rekao je Gončarov, “Kremlj izdvaja ogromna sredstva za širenje propagande na internetu. Velike agencije dobijaju ugovore od Kremlja i rade u tom pravcu. One ‘siju’, pune internet informacijama koje su od koristi Kremlju, i kao rezultat, korisnici primaju ove informacije.”
Glas Amerike nije mogao nezavisno provjeriti podatke Li.ru, ali da bi dobio snimak onoga što korisnici vide na svojim telefonima, VOA je zamolila pet ljudi u različitim ruskim gradovima da snime ekran svojih personaliziranih feedova vijesti.
Upoređujući glavne preporuke za svaki feed, VOA je otkrila da je oko 12 od 40 članaka na tim snimcima ekrana povezano s proruskim ratnim narativima. Jedan link je korisnika upućivao na nezavisni medij. Ostatak je bio za nepolitičke članke, iako su mnoge od tih preporučenih web stranica imale prokremljovske narative na drugim stranicama na svojim stranicama.
Ostati online
Čak i sa preprekama, Rusi i dalje mogu zaobići internet cenzuru putem virtuelnih privatnih mreža ili VPN-a i drugih sredstava.
Jedan od takvih projekata je Samizdat Online.
Ideja za Samizdat Online realizovana je ubrzo nakon što je Rusija napala Ukrajinu, kaže njen suosnivač Jevgenij Simkin.
„Pomislio sam ‘Šta [ruski predsednik Vladimir] Putin efikasno radi?’ Ispostavilo se da je [to] vrlo malo. Ali njegova propaganda je zaista izuzetno efikasna”, rekao je Simkin za Glas Amerike. “Brzo sam shvatio da je Rusima sada najvažnije pristup svim informacijama koje Roskomnadzor blokira.”
Od februara 2022. medijski regulator Roskomnadzor blokirao je pristup hiljadama web stranica s vijestima, uključujući servise na ruskom jeziku VOA, BBC i Deutsche Welle (DW), te nekim društvenim medijima, uključujući Facebook.
Samizdat Online radi na nekoliko jezika i omogućava korisnicima u nekoliko zemalja pristup informacijama blokiranim u njihovoj domovini.
“Vidimo prilično ozbiljan protok korisnika iz Bjelorusije, ogroman kontingent iz Rusije i Irana, koje smo također uključili”, rekao je Simkin. „Ne diskriminišemo autokrate; pokušavamo ih sve razotkriti na isti način.”
Samizdat Online objavljuje oko 15 članaka dnevno iz 50 publikacija, prevodeći ih na različite jezike.
Jedinstvena karakteristika je da pristup materijalima ne zahtijeva VPN. Svaki članak ima jedinstvenu vezu, što čini pokušaje blokiranja pristupa neefikasnim.
Simkin je rekao da je naziv njegove stranice – što znači “samoizdavaštvo” – priziv na sovjetsku istoriju kada su pamfleti pravljeni bez znanja vlasti.
“Oslanjamo se na istorijski samizdat, koji je pomogao ljudima”, rekao je Simkin. “A naš mehanizam je potpuno isti: te veze koje kreiramo možemo poslati bilo kome. Ljudima koji ih prime ne trebaju dodatni mehanizmi da kliknu na njih i pročitaju šta ima.”
Simkin je rekao da bi u teoriji društvene mreže poput Facebooka koje su trenutno blokirane u Rusiji mogle biti dodate u sistem Samizdat Online. On očekuje da će se u budućnosti takve šeme aktivno koristiti za zaobilaženje blokiranja.
Ova priča je nastala u ruskoj službi Glasa Amerike.