BiH je zemlja u kojoj je kafa omiljeni napitak te ne čudi podatak da je u prošloj godini, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, uvezeno 22,044.970 kg kafe u vrijednosti od 93,148.738 KM.
Što se tiče izvoza, BiH je tijekom prošle godine izvezla 116.731 kg kafe u iznosu većem od 1,2 milijuna KM. Uvjerljivo najviše kave na našem tržištu potječe iz Brazila te je tijekom prošle godine više od 16 milijuna kg uvezeno iz te zemlje, u vrijednosti većoj od 50 mil. KM.
Rekorder Luksemburg Europljani su jedni od najvećih potrošača kafe na svijetu, a BiH je pri vrhu liste. Naime, prema podacima sa stranice landgeist.com, u BiH se po glavi stanovnika godišnje potroše 7,3 kg kafe te smo, uz Crnu Goru u kojoj se potroši 7,6 kg, rekorderi u regiji.
Naime, u susjednoj RH konzumira se 5,1 kg, a Srbiji 4 kg kafe. Enormno visoka potrošnja kave je u Luksemburgu, gdje se troši dvostruko više nego u Finskoj koja je na drugom mjestu. U Luksemburgu se potroši čak 25,1 kg kave po glavi stanovnika, a u drugorangiranoj Finskoj 11,8 kg. Kako se navodi, to bi mogla uzrokovati činjenica što ljudi iz susjednih zemalja kupuju kavu u Luksemburgu jer bi mogla biti jeftinija. Također bi moglo biti netočno zbog male populacije Luksemburga. Nordijske zemlje definitivno su najveći konzumenti kafe u Europi.
Stanovnici zemalja njemačkog govornog područja Njemačke, Austrije i Švicarske također konzumiraju pristojnu količinu kafe.
Pri dnu nalazimo najvećeg svjetskog potrošača čaja – Tursku. Turci definitivno više vole čaj nego kafu. U Turskoj se, naime, godišnje po glavi stanovnika potroši svega 0,9 kg kave. Rekordne cijene Ispijanje ovog napitka svakodnevna je i neizostavna navika bez koje je nemoguće zamisliti svako druženje, razgovor ili odmor.
Građani BiH jedinstveni su u svojoj strasti prema toplom crnom napitku, za koju tvrde da ima dušu i koji je postao te opstao dio ovdašnje kulture življenja.
Kafu na ovim prostorima već dugo nazivaju “izgovorom za razgovor”, što joj daje karakter društvenog fenomena. Dok ritual ispijanja kave kod nekih podrazumijeva druženje, drugi više vole samoću. Ono što je, ipak, zajedničko svima jest uživanje u napitku čiji konzumenti tvrde da – ima dušu. Cijene kafe dosegnule su 10-godišnji maksimum, a analitičari očekuju da će se problemi na tržištu nastaviti sve do 2023.
Visoke cijene sirove kafe na svjetskom tržištu odrazile su se i na potrošače u BiH, koji, osim većih cijena kave u trgovinama, kavu skuplje plaćaju i u ugostiteljskim objektima.
Ipak, ovog užitka teško se i rijetko odriču. – Kod nas, posebice u našem narodu, kad se kaže: “Idemo na kafu”, ne mora značiti da se ide na kafu. Zato je kafa poseban čin. Može to biti i kafa, ali izraz “na kafu” ušao je u društvo, u kulturu. Kao i ispijanje kafe. Primijetio sam da u Europi ljudi nemaju vremena za ispijanje kafe. Piju je “s nogu”. To nije kafa. To je onda neka vruća tekućina za razbuđivanje – i to je to. To nije kafa – kaže jedan bh. građanin.