Američki predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje carina od 25 posto na uvoz iz Evropske unije. Ovaj potez, ukoliko se desi, praktično bi značio “trgovinski rat” SAD-a i EU-a, a svi ekonomisti se slažu da bi prouzrokovao ekonomski šok s obje strane Atlantika. Posljedice nečega takvog osjetila bi i Bosna i Hercegovina, čija je ekonomija snažno naslonjena na EU, posebno Njemačku.
Odnos SAD – EU – BiH
– Uvođenje carina su mjere ekonomskog protekcionizma u smislu stvaranja carinskih barijera za vanjsku trgovinu. Vidjet ćemo da li je ovo dio neke pregovaračke strategije pa će se riješiti kao što se rješava s Kanadom i Meksikom ili će se s tim ići do kraja, što bi značilo katastrofu za EU, jer je SAD takozvano rezervno tržište za proizvode i usluga iz Evrope. Ukoliko se desi, značit će stagnaciju evropske ekonomije, a u BiH bi to značilo manje ekonomskih prilika u zemljama EU-a, prije svega Njemačkoj. Postoji mogućnost da se neki radnici iz Njemačke vrate u našu zemlju, zbog gubitka radnih mjesta – kaže za Faktor ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Think tank na Kiel institutu u Njemačkoj procjenjuje da bi izvoz zemalja EU-a u SAD pao za 15 do 17 posto, što bi značilo smanjenje ekonomije EU-a za 0,4 posto, dok bi se BDP SAD-a smanjio za 0,17 posto. Najgore bi prošla Njemačka, čiji bi izvoz u SAD pao za gotovo 20 posto, piše Guardian.
– Radi se o lošim mjerama iz pozicije Bosne i Hercegovovine. Ukoliko do uvođenje takvih carina dođe, imat ćemo manjak izvoza jer je 70 posto vanjskotrgovinske aktivnosti BiH u vezi s EU-om. Carine od 25 posto bi zaista predstavljale “trgovinski rat”, zato je pitanje hoće li se realizirati – zaključuje Čavalić.
Loš momenat za Evropu
Stanje ekonomija zemalja EU-a trebnutno nije najbolje, pojašnjava Julian Kinz, šef trgovinske politike na Kiel institutu za Guardian, stoga iako se šteta za ukupnu ekonomiju EU-a čini mala, ona dolazi u veoma lošem momentu.
– Privreda Evropske unije je u problemima po više osnova. Jedan od osnovnih problema je što je izdvajanje za rat u Ukrajini iscrpilo značajne fondove i samim tim je manje pomoći za privredu. Kupci i investitori na kupuju trajna potrošna dobra i robe, jer perspektiva nije stabilna, a šansa da gube poslove dosta velika. Svako ograničavanje daljnjeg izvoza za evropske zemlje će biti veliki problem – kaže ekonomski analitičar Zoran A. Pavlović.
Ima jedna izreka, “kada Evropa kašlje, mi dobijemu upalu pluća”, kaže Pavlović, tako da će se ekonomski problemi EU-a prenijeti i na Bosnu i Hercegovinu.
– Mi smo vezani za evropsku privredu, situacija nije sjajna i to će se osjetiri u ekonomskoj razmjeni sa EU-om. To će značiti pad izvoza, pad porudžbina i morat ćemo tražiti druga tržišta, jer se evropska tržišta sužavaju. Dok rat u Ukrajini ne stane, nemamo mogućnost da deiniramo bilo kakvu jasnu poziciju šta nas čeka u privredi – kaže Pavlović.
U ovakvoj situaciji, podvlači Pavlović, posebno je kontraproduktivno da se povećavaju nameti na minimalne plaće čime dovodimo male poduzetnike u situaciji da plaćaju više poreza i doprinosa.
– Ljudi iz politike apsolutno nisu svjesni šta rade i kuda to sve vodi. Situacija je takva da se mora pomoći privredi, ulagati u poljoprivredu, ali ovdje se o tome nema s kim pričati – zaključio je Pavlović.