14.07.2024.
HomeNovostiTajkunska bezosjećajnost: I pored 300.000 nezaposlenih, poslodavci sve češće uvoze radnu snagu

Tajkunska bezosjećajnost: I pored 300.000 nezaposlenih, poslodavci sve češće uvoze radnu snagu

I pored gotovo tri stotine hiljada osoba na evidenciji Federalnog zavoda za zapošljavanje, poslodavci posebno u realnom sektoru, zbog odlazaka iz zemlje, sve češće posežu za uvozom radnika. Koliko je zaista status stranih radnika u odobrenoj kvoti od 2.540 radnih dozvola u tekućoj godini, od čega u Federaciji 1.850 zaista zakonit ili je i ovo samo još jedan od načina zaobilaženja propisa zbog kojih smo svi na gubitku?

“Siguran sam, ako do kraja ove godine ne budemo imali adekvatne zakonske uvjete za uvoz radne snage, da u sljedeću godinu ulazimo s ogromnim brojem poslovnih subjekata koji će svoje poslovanje morati ne smanjiti nego obustaviti”, upozorava predsjednik Udruženja poslodavaca SBK-a Kemal Čolak.

Razlog je, kaže Čolak, što su odlasci njihovih radnika u evropske zemlje svakodnevni. No zamjenu domaće radne snage uvoznom, u čemu su svoju priliku za unosan posao vidjele mnoge agencije, otežavaju spore administrativne procedure – žale se privrednici.

“Imamo prepreku u sporoj pripremi radno-pravne dokumentacije. Danas više od 50-70% ljudi koji su došli u ovu zemlju na privremeni rad radi negdje nacrno”, tvrdi privrednik iz Usore Mijo Ćosić.

Slučajeve rada stranih radnika nacrno u svojim kontrolama poslovanja privrednih subjekata pronašli su i inspektori Federalne porezne uprave.

“Inspektori Porezne uprave u prvih osam mjeseci 2022. su na području FBiH otkrili 844 radnika nacrno. Među tim radnicima pored domaćih zatečeni su i radnici iz inostranstva”, navodi Adis Durak, šef Odsjeka za inspekcijski nadzor KPU Novi Travnik.

Nakon plaćene kazne svi zatečeni radnici su konačno riješili svoj radno-pravni status. Nažalost, ovdje nije kraj zaobilaženju zakona.

“Kod poreznih obveznika koji zapošljavaju radnike iz inostranstva utvrđeno je niz nepravilnosti. Između ostalog, radnici iz inostranstva su prijavljeni kao lica na stručnom osposobljavanju”, dodaje Durak.

Time se, jednostavno rečeno, sve svodi na isplatu plaće i zdravstvenog osiguranja bez poreza, doprinosa i naknada. Logičnim se nameće pitanje zbog čega bi konobari, kuhari, armirači, tesari ili zidari i to najčešće iz Turske, ovdje dolazili na stručno osposobljavanje. I to dobro plaćeno.

“Turcima koji su jučer počeli raditi obećao sam plaću od 1.000 eura i smještaj i dva obroka”, dodaje Ćosić.

“Na isplaćene plate od, npr., 1.950 KM poslodavac je dužan da prijavi i uplati propisane poreze, doprinose i naknade u iznosu od 1.539,31 KM”, pojašnjava Durak.

Nažalost, iako je, naprimjer, Služba za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona u prvih osam mjeseci ove godine izdala 64 radne dozvole za uvoz radnika, nijedan poslodavac nije htio govoriti o ovoj temi, a razloge samo oni znaju.

Na potezu su institucije ove zemlje, zbog čijeg su nerada hiljade domaćih radnika godinama radile bez uvezanog radnog staža, zbog čega je većina odlučila otići. Čeka li ista sudbina i one uvezene?

federalna.ba

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti