Na posljednjem beogradskom protestu protiv rata u Ukrajini bilo je mnogo ruskih doseljenika, primjećuje reporter njemačkog lista Frankfurter Rundšau (Frankfurter Rundschau). Među njima je bio jedan čelista koji je po izbijanju rata izgubio posao u orkestru u Sankt Peterburgu.
„Otpušten sam jer sam pred kolegama iznio svoje mišljenje o ratu“, rekao je on za njemački list. Majčina porodica kao i njegova supruga potiču iz Ukrajine. „Zapravo smo poslije aneksije Krima htjeli da emigriramo iz Rusije. Rat u Ukrajini bio je kap koja je prelila čašu.“
Kako piše Frankfurter rundšau, hiljade Rusa emigrirali su u Beograd. „Rusima ne treba viza za ulazak u Srbiju. Srbija, kandidat za EU, lavira između Istoka i Zapada i ne učestvuje u sankcijama EU prema Rusiji. Zato je državna Er Srbija jedna od rijetkih evropskih kompanija koja još leti za Moskvu i Sankt Peterburg“, piše list.
Kako se navodi, uz Istanbul, Jerevan i Tbilisi, i Beograd je postao omiljena destinacija visoko obrazovanih Rusa. Od početka marta je više od 300 firmi, prevashodno u IT sektoru, prebacilo sjedišta iz Rusije ili Ukrajine u Srbiju.
U beogradskim bankama kažu da sve više Rusa otvara račun, mediji procjenjuju da ima 20.000 do 30.000 došljaka.
Saša Seregina, rodom iz Samare, živi u Beogradu duže od deset godina. Ona je jedna od pokretača inicijative „Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi zajedno protiv rata“.
Za Frankfurter Rundšau kaže da bi Rusi, koji se doseljavaju mogli da budu zgoditak za Srbiju, slično kao oni koji su dolazili poslije Oktobarske revolucije 1917. godine. Seregina kaže da dolaze mahom pripadnici „srednje ili više srednje klase“, ali da ima i negativnih posljedica: „U Beogradu je postalo još teže da se nađe stan po pristojnoj cijeni.”
„Rusi guraju ionako već visoke cijene nekretnina na gore“, kaže jedna poreska savjetnica za njemački list. „Bojim se da ljudi sa normalnim primanjima ovdje uskoro neće moći da priušte sebi stan.“
Kako navodi frankfurtski list, „došljaci u ipak rusofilnoj Srbiji ne nailaze na predrasude, za razliku od onih koji odlaze u zapadnoevropski egzil. U Srbiji ne moraju da se pravdaju za Putinov, rat koji ionako mahom osuđuju. Umjesto toga ih muči sasvim drugi fenomen: u Beogradu nailaze na domaće Putinove obožavatelje.“
Muzičar iz Sankt Peterburga kaže da mu je drago što u Beogradu smije da protestuje protiv rata, ali da je šokiran što se tamo prodaju majice sa Putinovim likom i što ih ljudi dobrovoljno nose.
„Zbog NATO bombardovanja i rata na Kosovu mnogi ljudi ovdje imaju uprošćene i apsurdne stavove o ratu u Ukrajini“, kaže on. „Za njih je neprijatelj neprijatelja zapravo prijatelj. Podržavaju Putina kao protivnika NATO i njegov rat u Ukrajini kao kontranapad.”
Frankfurter Rundšau piše da novopečeni ruski Beograđani u svojim Fejsbuk i Telegram grupama ipak manje pričaju o ratu, a više o praktičnim stvarima: kako otvoriti konto u banci, gdje poslati djecu u školu i koji su dobri restorani.
Muzičar iz Sankt Peterburga kaže da ne zna koliko će biti u egzilu. „Život ide dalje“, dodaje, „ali sigurno se neću vraćati u Rusiju dok je Putin na vlasti.”
Priredio N. Rujević/DW