Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine odbilo je žalbu Hrvatske stranke prava (HSP-a) na odluku Centralne izborne komisije (CIK) o ovjeravanju kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. U obrazloženju presude Sud zaključuje da princip “legitimnog predstavljanja” na koji se pozvao HSP ne postoji u Ustavu BiH, piše Istraga.
HSP je u žalbi istakao da je kandidatura Kovačevića donesena pogrešnom primjenom ustavnih načela na kojima počiva ustavni poredak BiH. Iz HSP su tvrdili da funkcija “hrvatskog člana” Predsjedništva nije uspostavljena kao građanska funkcija.
– Nego kao ustavna institucija koja osigurava legitimno političko predstavljanje hrvatskog konstitutivnog naroda. U odluci Ustavnog suda BiH broj: U-23/14 (predmet Ljubić) nedvosmisleno je utvrđeno da se “pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem”, kao i da je načelo konstitutivnosti natkrovljujuće načelo Ustava BiH – bilo je navedeno u žalbi predstavnika HSP-a na odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK).
Sud iznio značajne argumente
Uprkos tvrdnjama HSP-a Sud BiH je zaključio da CIK u postupku ovjere kandidature nije ovlašten ocjenjivati da li je kandidat “legitimni predstavnik” određenog konstitutivnog naroda. Sud je iznio i druge, značajnije argumente.
Istakao je da Ustav BiH u članu V propisuje da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije FBiH, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije RS-a, te da je zbog toga neosnovana argumentacija HSP-a o navodnoj neustavnosti i narušavanju navodnog “ustavnog načela ‘legitimnog predstavljanja'”.
– U tom smislu, niti je Ustavom BiH kao najvišim pravnim aktom, niti Izbornim zakonom propisan element “legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu” na koji ukazuje neosnovano žalitelj – stoji u obrazloženju Suda.
Dodatno, Sud ističe da se HSP poziva na nepostojeći ustavni standard legitimnosti predstavljanja u Predsjedništvu.
– Koji nije propisan pravnim normama u pravnom poretku BiH – naglašava Apelacioni sud.
Na šta se odnosi “predmet Ljubić”
U obrazloženju Sud se osvrnuo i na presudu u “predmetu Ljubić”.
– Nadalje, neosnovani su navodi kojim se podnositelj žalbe poziva na Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-23/14 jer to nije odlučno za rješavanje ove konkretne pravne stvari. Navedenom odlukom Ustavni sud BiH ocjenjivano je ustavnost odredaba Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a ne uvjete za kandidiranje niti postupak ovjere kandidature za člana Predsjedništva BiH – zaključio je Sud.
U vijeću Apelacionog odjeljenja odlučivali su Staniša Gluhajić, Zvjezdana Antonović i Dinka Bešlagić-Čovrk.