Nova izdanja bilješki Svjetske banke su sada dostupna i sagledavaju utjecaj oboljenja COVID-19 na zdravstvene sustave, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržišta rada i upravljanje kvalitetom zraka na Zapadnom Balkanu.
Svjetska banka procjenjuje da bi, bez odgovora vlasti, više od 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromaštvo i da bi se srednja klasa značajno smanjila, prenosi Fena.
Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti trenutačno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku.
U usporedbi s prosjekom Europske unije, niska i neefikasna potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize čini regiju naročito osjetljivom na ovu i buduće javno-zdravstvene krize.
Veliko zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova te s tim u vezi veća stopa respiratornih oboljenja povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi se pandemija vratila tijekom sljedeće zime.
Školstvo u velikom problemu
Neophodno zatvaranje škola, da bi se smanjilo širenje virusa, dovest će do značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine.
Procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53 posto na 61 posto, ukoliko škole budu zatvorene do kraja lipnja.
Kako se, među ostalim, navodi u novim izdanjima bilješki Svjetske banke, obrazovni utjecaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja.
Ove bilješke predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvješća za Zapadni Balkan i pratećih bilješki, objavljenih 29. travnja, koje pokazuju kakve su projekcije utjecaja COVID-a-19 na stanovništvo u regiji, priopćeno je iz Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini.