Prva stepenica nakon otvaranja pregovora je tzv. screening. U praksi to znači provjera usklađenosti bh. zakona sa onim Evropske unije. Proces može početi odmah, kao što je to bio slučaj s Ukrajinom, a i ne mora. Potom se kreira pregovarački okvir, ali svaka nova odluka ponovo mora imati puni konsenzus Evropskog vijeća.
“To zna trajati, kao što je recimo Sjeverna Makedonija koja je to naučila na svojoj koži, onako na grub način, kada misli da je preskočila jednu stepenicu oko koje su je blokirali ranije Grčka, onda i Bugarska, dogodi se da na nekom sljedećem koraku kao što je usvajanje pregovaračkog okvira, opet se pojavi nečiji veto ili izostanak dobre volje jedne članice opet to može usporiti. Tako da ovaj datum nije čarobni štapić ni za BiH”, kazao je Tomislav Krasnec, dopisnik Večernjeg lista iz Brisela.
Sjeverna Makedonija je status kandidata dobila davne 2005. a pregovore otvorila tek prije dvije godine. Uvijek se uzima kao primjer zemlje koja je prošla “kroz trnje i kamenje”, no cilj se ne nazire.
“Ali moram reći da građani Makedonije gledaju svoj put negdje drugdje osim u EU. Oni su razočarani od Evropske unije, jako su razočarani kad ćemo mi ući, neki čak misle i nikad, ali kad ih pitate gdje bi hteli da idu, čije vrednosti da dele, onda su to vrednosti EU”, kazala je Tamara Grncharoska, novinar Telma TV.
S obzirom na činjenicu da su tamošnje vlasti svojevremeno pristale i na promjenu imena zemlje, dodatnu frustraciju građanima stvara i administrativni haos. Početkom godine, prestali su važiti svi dokumenti, svim Makedoncima u i izvan zemlje.
“Ogroman broj građana su bukvalno spavali ispred Kancelarije MUP-a, čekali su od četiri ujutro kad još uvek nije bilo otvoreno do zatvaranja, to je bilo stvarno haos, i taj haos možda još traje. Građani su kalkulirali šta njima više treba, da li više treba pasoš, da li više treba vozačka, kako da to urade da ne bi ostali blokirani u svojoj zemlji”, kazala je Kristina Atovska, novinarka iz Skoplja
Uprkos negativnim stranama čitavog procesa učlanjenja, mnogi pak mišljenja da je i evropska čekaonica, nakon otvaranja pregovora, bolja nego trenutno stanje u BiH. Premijer Federacije, te lider jedne od stranaka koalicije, Nermin Nikšić napominje, nakon tog koraka, otvorit će se milionski evropski fondovi, ali i relaksirati unutrašnji odnosi.
“U tom trenutku, puno ovih tenzija i sukoba koje imamo na političkoj sceni, između ovih previranja hoće li u zakonu biti ovo rješenje ili ono, u tom trenutku otvaranjem pojedinih poglavlja, rješavanjem tih zakonskih normi, moramo poštovati evropske standarde, evropska pravila”, izjavio je Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP)
Kada je riječ o procesima nakon otvaranja pregovora, shodno novoj metodologiji Evropske komisije, umjesto ranijih 35 poglavlja, sada je riječ o šest klastera. Prvi obuhvata vladavinu prava, reforme pravosuđa, sistema javnih nabakvi i javne uprave. Mnogi mišljenja kako će nam ovaj biti i najteži.
“Vjerovatno ćemo doći onog trenutka kada počnemo raditi vladavinu prava ili kad uđemo u EU jednog dana, doći u situaciju u kakvoj je sad Hrvatska, gdje imate lokalne tužioce oji guraju slučajeve pod tepih, ili u fioku, a evropski tužilac onda dođe i otvori sve te slučajeve i napravi premijeru dar-mar, jednsotavno mu počiste Vladu”, kazao je Esmir Milavić, vanjskopolitički urednik N1.
Zbog različitih interesa i vanjskih utjecaja unutar BiH, poseban izazov će biti i klaster koji se tiče usklađivanja vanjske, sigurnosne i odbrambene politike s evropskom. Jedan od klaster podrazumijeva reforme u oblasti kretanja robe, radnika, kapitala, zaštite potrošača. Klaster kojim se usklađuje monetarna i socijalna politika, nauka, obrazovanje, kultura. Transport, energetika, zaštita životne sredine su u obuhvaćene jednim od klastera, kao i poljoprivreda, sigurnost hrane.