Iako postoje prognoze da rast kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini, koji se dugo najavljivao, počinje, te da će dostići vrhunac tokom ljeta, naši sagovornici tvrde da se to vrlo vjerovatno neće desiti.
POSLOVNA LOGIKA
– Mjerama smo uspjeli zadržati udar na naš bankarski sektor i privredu, nije to nauštrb banaka, da su banke morale trpjeti neke značajne gubitke. Ako pogledamo strukturu bankarskog sektora, on se uglavnom sastoji od naših depozita koji po cijeni nisu rasli, tako da bi taj rast koji bi pratio Euribor imao samo direktni efekat na povećanje profitabilnost banaka i ugrožavanje stabilnosti bankarskog sektora kroz povećanje kredita koji se ne mogu vraćati, a ne vjerujem ni da bi se krediti uzimali da su kamate rasle četiri ili pet posto kao što su to slučajevi u EU, rekao nam je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, napomenuvši da se ide nekoliko koraka unaprijed.
– Mjere koje smo donijeli destimulišu banke od dizanja kamata, što ima i poslovnu logiku, jer ukoliko banke dižu kamate, normalno je da će biti veći broj klijenata koji ne mogu vraćati kredite, kaže Mahmuzić.
Podsjeća da se posljednja mjera koju su donijeli odnosi na ograničenje izlaganja banaka prema drugim državama, što je, pojašnjava, za cilj imalo da smanji rizike koji bi mogli nastati u ovo neizvjesno vrijeme, “a bitan faktor je da zadržimo naš novac, našu likvidnost unutar BiH, u službi naše privrede i građana.”
Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže nam da se očekuje pad inflacije, a samim tim i smirivanje kamatne stope.
– Teško je očekivati veće povećanje kamatnih stopa na kredite, jer banke za to nemaju velikih razloga, govori Kutle.
Kaže da je potražnja za kreditima mala, tako da, prema njegovim riječima, banke muku muče kako plasirati što više kredita, a ne kako podići kamatnu stopu.
– Onaj ko diže kredit, bez obzira na to što kamatna stopa na kredite izgleda velika, zbog inflacije, ako pravilno uloži taj kredit, on za godinu ima skoro osam posto dobiti. Svi koji dižu kredit moraju voditi računa zašto to rade, jer problem vraćanja kredita nikad nije kamata nego glavnica. Ukoliko se kredit potroši pametno, onda je svaka kamata mala, ukoliko se taj novac potroši, a najčešće se potroši, na nešto što nam ne treba, na putovanje, automobil…, pa onda nemamo dovoljno novca da ga vraćamo, tu nastaje problem, skreće pažnju Kutle.
Napominje i da je pitanje da li dizati kredit sa fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom – stvar klađenja. Mahmuzić kaže da svaki klijent u ovom slučaju sam mora donijeti odluku. A da bi izbjegli kamatni rizik, novi klijenti izgleda sve češće biraju kredite sa fiksnom kamatom.
– Nudimo mogućnost našim klijentima da uzmu novi kredit sa fiksnom kamatnom stopom i time zatvore kredit sa promjenjivom kamatnom stopom, te tako se zaštite od rizika buduće promjene kamatnih stopa, rekao je Srđan Kondić, predsjednik uprave Adiko banke Banja Luka, za RTRS.
Ekonomista Igor Gavran građanima poručuje da svakako budu oprezni, a smatra da su fiksne kamate bolje rješenje iako su “kod dugoročnih kredita rizici veliki”.
LAGANI RAST
– Najbolje je rješenje da se građani ne zadužuju ukoliko to zaista ne moraju. Lagani rast kamatnih stopa već imamo, ali on se ne odvija brzinom kao u EU i to je dobro za BiH. Ukoliko se ništa ne promijeni, moglo bi doći do blagog rasta kamata, ali ne toliko drastičnog koji bi prouzrokovao negativne efekte na sadašnje i buduće dužnike, kaže Gavran.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, također kaže da drastičnog rasta kamatnih stopa neće biti.
– Zato što imamo izuzetnu konkurenciju banaka, a drugo – nemamo toliku potražnju za kreditima i to uvjetuje nemogućnost banaka da značajnije dižu kamatne stope, jer bi to narušilo odnose ponude i potražnje kredita barem kada govorimo o privredi. Za stanovništvo vrijedi isto, oslabila bi se potrošnja. MMF preporučuje dizanje kamata kao lijek u borbi protiv inflacije, ali to ne mora biti slučaj u BiH, ističe Čavalić.
Piše: Dženisa Zukančić / Oslobođenje