NATO će na svom samitu u Madridu povećati broj vojnika u visokom stepenu pripravnosti na više od 300.000, rekao je u generalni sekretar saveza Jens Stoltenberg.
“Mi ćemo transformisati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stepenu pripravnosti na više od 300.000”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Briselu, ususret samitu NATO-a u Madridu, Hina prenosi Reuters.
Trenutno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40.000 stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih grupa.
Na samitu u Madridu čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih grupa na nivo brigada.
Rusija ‘direktna prijetnja’
Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu koji će saveznici usvojiti u Madridu Rusija biti definisana kao “najveća i direktna prijetnja našoj sigurnosti”.
U zadnjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definisana kao strateški partner NATO-a.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja direktnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”, rekao je Stoltenberg.
Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi koje Peking predstavlja za članice NATO-a.
Pitanje turske blokade
Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO.
Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali da “ne može obećati da će blokada biti uklonjena”.
Najavio je da će se u utorak u Madridu sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.
Ruski napad na Ukrajinu natjerao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti i one su 18. maja službeno zatražile članstvo u NATO-u.
Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske.
Dolazak Zelenskog
Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste.
Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.
Samit NATO-a se održava u Madridu od 28. do 30. juna u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.
Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.