Dejtonski mirovni sporazum bio je neophodan, ali nagradio je agresiju i genocid, rekao je Haris Silajdžić, nekadašnji ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine, obraćajući se danas na video konferenciji povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ono što BiH danas treba je građanska, a ne etnička demokratija, istakao je Silajdžić, jedan od govornika na panelu “Od Vašingtonskog do Dejtonskog sporazuma: Šta je omogućilo mir?”.
– Nadam se da će međunarodna zajednica uzeti u obzir presude koje danas imamo. Ono što se desilo nije bio građanski rat nego agresija na teritoriju Bosne i Hercegovine. Sada je sve jasno. Ove presude bi trebale poslužiti kao prekretnica za budućnost Ustava BiH – podvukao je.
Obraćajući se učesnicima konferencije koju su organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, bivši visoki zvaničnik je naglasio kako je BiH stara evropska zemlja, čiji građani imaju pravo da žive u normalnoj demokratiji “koju sada nemamo”.
– Genocid ne smije biti nagrađen dvaput – naglasio je.
Silajdžić je u svom obraćanju naveo da ono u čemu bh. građani danas žive naziva “demokratskim feudalizmom”, ali da mnogi takvo stanje ne prihvataju.
Osvrnuo se još jednom na sporazum koji je zaustavio rat.
– Zašto smo trebali mir? Jer smo imali rat. Zašto smo imali agresiju? Zbog ideologije velike Srbije – kazao je.
Prema njegovim riječima, genocid se i danas implementira u BiH, zbog toga što u njoj vlada status quo.
Kako završiti s tim?
– Našim članstvom u NATO-u. Punim članstvom što je prije moguće. Tog momenta establišment u Beogradu će postati bespomoćan, a normalne političke snage će preuzeti Srbiju – zaključio je Silajdžić.
Na panelu pod nazivom “Od Vašingtonskog do Dejtonskog sporazuma: Šta je omogućilo mir?” pored Silajdžića su još govorili bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić i Miomir Žužul, bivši visoki zvaničnik NATO-a i vojni predstavnik u dejtonskim pregovorima Wesley Clark, te američki diplomata Christopher Hill, zamjenik Richarda Holbrookea u dejtonskim pregovorima.
Faktor