Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a gdje je podnio izvještaj o stanju u našoj zemlji.
Tokom obraćanja, Šmit je naglasio kako je u toku velika politička, ali ne i sigurnosna kriza u BiH.
– Dejtonski mirovni sporazum je uključio AD HOC mehanizme međunarodne kontrole kako bi osigurao mir i ljudska prava kroz demokratiju. Kada se osvrnemo na ta važna datuma, prije nego počnem obraćanje, želio bih odvojiti trenutak da se osvrnem na vrijednost života, smrti, mira i važnosti čovječnosti u odnosu na divljaštvo – rekao je Šmit.
Prilaze mu građani svih nacionalnosti
Prije podnošenja izvještaja, podijelio je lična iskustva iz Bosne i Hercegovine u proteklom periodu.
– Ovih dana mi sve više prilaze građani svih nacionalnosti i pitaju me: “Gospodine Šmit možete li se pobrinuti da ovdje opet ne izbije rat”.
Ja uvijek govorim da ne vidim opasnost od rata jer niko to ne želi prolaziti. Nažalost, zapaljiva retorika i druge aktivnosti dovode u pitanje ulogu nekih aktera u osiguravanju postojanja BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom.
Međunarodna zajednica i susjedne države nisu zabilježile takve pokušaje od mog imenovanja. Moja ovlaštenja koje je dao PIC potvrđeno je rezolucijom Vijeća sigurnosti i drugim dokumentima. Dejtonski sporazum nije bio običan pravni dokument. Aneks 4 Ustava BiH je vrlo složen dokument koji bi imao koristi od daljeg demokratskog razvoja – naveo je on.
Šmit je potom govorio o reformama BiH na njenom EU putu, kao i političkim tenzijama.
– Presude koje se tiču izbornih zahtjeva, političke stranke u BiH, ne samo HDZ, hrvatski premijer je iznio svoj stav i zalaganje za evropske integracije BiH. Potreba za izmjenom Ustava, ne samo u ovom kontekstu je jednako važna. To se mora osigurati sa narodima i legitimno izabranim predstavnicima u BiH.
Danas ja vas moram informisati da uslovi za punu implementaciju civilnih aspekata mirovnog sporazuma su se pogoršali u odnosu na ranije izvještaje. U prvom kvartalu smo imali veliki rast tenzija, jedna vanredna kriza u BiH. Ne vidim indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi – kazao je on.
Kriza nakon presude Dodiku
Visoki predstavnik je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a rekao kako je kriza potekla kao reakcija na presudu Suda BiH predsjedniku manjeg bh. entiteta RS Miloradu Dodiku.
– Nedavni događaji su inicirani tako što je iskorištena prililka. Dodik je nakon presude intenzivirao napade na ustavni poredak i natjerao vlasti RS da usvoje zakone koji brane državnim agencijama da djeluju na području RS. Čak je ukazao na mogućnost secesije. Brzina kojom je nacrt usvojen pokazuje da su dokumenti ranije pripremljeni.
Ustavni sud je poništio zakone koje je usvojila NSRS. Radi se o ugrožavanju teritorijalnog integriteta zemlje i ljudi. Institucije ovo moraju spriječiti kako bi se spriječio raspad zemlje i nefunkcionalnost – naveo je Šmit.
Kazao je da je naveo i u izvještaju, kako je ekonomska situacija stabilna uprkos krizi, ali da se demografska slika ne poboljšava.
Niko nije iznad zakona
– U ovom trenutku čekamo izvještaje o demografskoj situaciji u BiH. Što se tiče okoliša, imamo i tu nastavak prirodnih katastrofa i svakodnevno život ljudi u BiH ne postaje lakši, ali ipak međunarodna zajednica daje svoj stalnu podršku i pomoć ovoj zemlji kao i PIC kroz svoje dokumente i sjednice koji su usvajani.
Izrazili smo punu podršku teritorijalnom integritetu i implementaciji dejtonskog sporazuma.
Kriza koja je u toku rezultat je ozbiljnih napada od strane određenih političara na Dejtonski mirovni sporazum i pravni poredak u BiH.
I to nema nikakve veze sa samim Dejtonskim sporazumom, nego se radi o pogrešnom tumačenju. Dejtonski sporazum se treba dalje razvijati, a ne dovoditi u pitanje.
Svi u BiH moraju razumijeti da nijedan pojedinac nije iznad Zakona. Svi moraju poštovati vladavinu prava. Cijenjeni članovi da zaključim, BiH se suočava s teškim vremenima.
Prije 30 godina niko ne bi očekivao da će međunarodna zajednica biti toliko potrebna.
OHR nikada nije trebao biti trajna institucija. Težnje BiH ka EU integracijama će se u budućnosti nadograditi na dejtonski sistem, kao osnov za njen ustavni poredak – poručio je Šmit.