Izvještaj pokriva period od 16. oktobra prošle do 15. aprila ove godine, a Raport objavljuje dijelove ovog dokumenta.
“Izvještajno razdoblje obilježio je značajan porast napetosti, što nedvojbeno predstavlja izvanrednu krizu u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Sud BiH donio je 26. februara 2025. godine prvostepenu presudu kojom je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika osudio na godinu zatvora i zabranu obavljanja političkih dužnosti u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela neizvršenje odluke visokog predstavnika kojom su obustavljene sve aktivnosti na donošenju zakona kojim se traži proglašenje odluke Ustavnog suda BiH i Hercegovine neprimjenjivim u Republici Srpskoj”, navodi se u uvodu, javlja Raport.
Nakon presude, vlasti Republike Srpske odgovorile su neviđenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine usvajanjem zakona koji zabranjuju djelovanje pravosuđa na državnoj razini i državnih organa za provođenje zakona na teritoriju RS, navodi Schmidt.
“Ove radnje imaju za cilj stvoriti paralelni i sukobljeni sistem između državnih i entitetskih institucija”, dodaje se u izvještaju.
Nakon toga, slijedeći svoje redovne javne izjave u kojima pozivaju na „mirnu disoluciju“ i “mirno razdvajanje“ te ponovljene reference na “izvorni Dayton” ili „razdvajanje“, predsjednik RS Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog Ustava Republike Srpske.
“Ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog Ustava predstavlja posebno opasan korak”, piše visoki predstavnik.
Schmidt za Sud BiH piše da je “temelj podjele nadležnosti između države Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”.
“Sa svojom nadležnošću na cijelom teritoriju zemlje i krivičnom jurisdikcijom nad prekršajima propisanim entitetskim zakonima kada imaju posljedice za ili ugrožavaju vrijednosti cijele države ili su na neki drugi način međuentitetskog karaktera, predstavlja krajnje sredstvo države u odbrani njenih ustavnih vrijednosti i osiguravanju da ona funkcionira u skladu s vladavinom prava, što je i njen ustavni zahtjev.
Novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ne bi trebao umanjiti nadležnost Suda ili njegovu funkcionalnost”, piše visoki predstavnik, javlja Raport.
Ovio je Schmidtov osmi, a ukupno 67. izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR) o implementaciji mirovnog sporazuma u našoj državi.