Zajednička deklaracija Hrvatske, Slovenije i zemalja Zapadnog Balkana izostala je sa ovogodišnjeg skupa Procesa Brdo – Brijuni, zbog nepremostivih razlika u stavovima, potvrdio je u ponedjeljak u Brdu kod Krajnja predsjednik Slovenije Borut Pahor.
Pahor je na zajedničkog konferenciji za novinare s kopredsjedavajućim sastanka, hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, izjavio da je 11. samit bio uspješan, istakavši da je razgovor lidera bio konstruktivan i pristojan te da su lideri razgovarali o pitanjima koja ih povezuju, a ne razdvajaju.
“Ipak, trebamo razumjeti koje su razlike nepremostive u našim stanovištima. Ipak, to nije bilo tako dramatično da na kraju ne bismo mogli usvojiti određene zaključke. Deklaraciju nismo mogli usvojiti, u pripremama smo od nje već odustali, jer su na pripremama prevladavale razlike, ali na samoj konferenciji prevladala su zajednička stanovišta kako bismo mogli usvojiti zaključke”, kazao je on, prenosi Anadolija.
Nakon sastanka, lideri procesa u zaključcima su ponovo potvrdili važnost proširenja kao važno geopolitičko pitanje.
Važnost šest zaključaka
Pahor je dodao je da su pozvali ka ubrzanom proces integracija u Evropsku uniju, u skladu s dobro poznatim uslovima za članstvo.
Lideri su u trećem zaključku pozvali na davanje statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu do kraja 2022. godine, kao i ukidanje viznog režima za cijeli Zapadni Balkan.
“EU pozivamo da pomogne Zapadnom Balkanu u smanjivanju problema energetske krize i krize hrane. I, na kraju, potvrđujemo posvećenost dijalogu kao jedinom načinu za rješavanje razlika i otvorenih pitanja u regiji”, rekao je Pahor.
Odustajanje od deklaracije potvrdio je i Milanović, ali je istakao važnost šest zaključaka.
“To je najniži zajednički nazivnik, ali i dalje zajednički oko kojeg smo se mogli dogovoriti. Od deklaracije smo odustali”, kazao je Milanović, dodavši da su zaključci usvojeni u teškim okolnostima po svijet, Evropu i regiju.
Govoreći o razlozima neusvajanja deklaracije, Milanović je rekao da ona nije usvojena jer se Bosna i Hercegovina ne slaže s prijedlogom da se u dokumentu spomene konstitutivnost naroda u toj zemlji.
Milanović: Našli smo nešto zajedničko
“Moj je prijedlog bio da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BOsni i HercegoviniH. Meni, nama i mnogima se to čini kao minimum standarda, ali neke kolege iz Bosne i Hercegovine to nisu dali. Moja dužnost je bila da to predložim, ali to je odbijeno istog trena, i to je to. Zaključili smo da na deklaraciju nećemo ni ići, našli smo nešto zajedničko”, kazao je on.
Milanović je potvrdio da na sastanku nije bilo riječi o priznavanju Kosova od Srbije.
“To bi bio put bez povratka. Sastanak bi prije završio nego počeo. Javno pozivam na priznanje Kosova onih koji to nisu učinili. To u ovom trenutku nije realno”, rekao je Milanović.
Na sastanku na vrhu Procesa Brod-Brijuni, osim Pahora i Milanovića, učestvovali su i predsjednik Albanije Bajram Begaj, predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ubrzanje procesa evropskih integracija
Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se već godinama, na inicijativu Hrvatske i Slovenije, kao članica EU-a, s ciljem unapređenja međusobne saradnje zemalja u jugoistočnoj Evropi i ubrzavanja procesa evropskih integracija ostalih zemalja regije, među kojima neke već pregovaraju o članstvu u EU ili imaju status kandidata za članstvo u EU.
Inicijativa Procesa Brdo-Brijuni pokrenuta je 2010. godine, kada su tadašnji slovenski i hrvatski premijeri, Borut Pahor i Jadranka Kosor, nakon potpisivanja sporazuma o arbitraži između dvije zemlje, željeli dati primjer liderima Zapadnog Balkana i podstaći ih na rješavanje bilateralnih pitanja i povećanje tempa na evropskom putu.
Od 2013. godine sastanci u okviru Procesa Brdo-Brijuni se održavaju svake godine, a skupu lidera regije pridruživali su se i specijalni gosti, među kojima su bili nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, raniji predsjednik Austrije Heinz Fischer, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Poljske Andžej Duda, njegov italijanski kolega Sergio Mattarella, aktuelni predsjednik SAD-a, tada u funkciji potpredsjednika, Joseph Biden te i predstavnici evropskih institucija.