Rafinerija nafte Brod završila je prošlu godinu sa gubitkom od 42,5 miliona maraka, čime je akumulirani gubitak ovog preduzeća porastao na 821 milion maraka. Rafinerija je i 2021. završila sa gubitkom i to od 115,8 miliona KM.
RIJEČ REVIZORA
Kada su u pitanju prihodi, u najnovijem finansijskom izvještaju se vidi da su oni prošle godine iznosili 69,3 miliona maraka, te su značajno porasli u odnosu na 2021, kada su iznosili 3,5 miliona KM.
Na kraju prošle godine su rashodovali 107,9 miliona maraka, dok su pretprošle godine rashodi iznosili 126,2 miliona KM. U kakvoj dubiozi se nalazi Rafinerija nafte Brod, pokazuje i njen revizorski izvještaj. Revizori su Rafineriji dali mišljenje sa rezervom i to zbog neizvjesnosti u poslovanju.
– Akumulirani gubitak društva iznosio je 821,5 miliona maraka, dok su njegove kratkoročne obaveze veće od obrtne imovine za 155 miliona KM, istaknuto je u izvještaju.
Revizor još dodaje da su se ruski vlasnici obavezali da će pružiti finansijsku podršku Rafineriji u Brodu, obezbijediti neophodna sredstva za uredno izmirivanje dospjelih obaveza i da nemaju u planu likvidaciju ovog preduzeća u narednoj godini. Kako je naglašeno, vrijednost nekretnina i opreme Rafinerije na kraju prošle godine iznosila je 564,7 miliona maraka.
I dok Rafinerija nafte u Brodu grca u dugovima, direktor i njegovi saradnici mjesečno zarađuju desetine hiljada maraka neto, a bruto primanja direktora Anatolija Karaljusa iznose oko 28.000 maraka.
– Sve u vezi s privatizacijom naftnog sektora Republike Srpske je obavijeno velom tajne, a to je zbog toga što je naftni sektor prodat firmi koja je djelimično u ruskom, a djelimično u offshore vlasništvu, odnosno vlasništvu koje je registrovano u jednom od “poreskih rajeva” i nema načina da se ono tačno utvrdi, kazao nam je ekonomista Zoran Pavlović.
ODBIJENA SARADNJA
Situacija je, dodaje on, takva iz dva razloga – prvi je taj što menadžment posluje na sličan način kako posluju ruske firme u Rusiji i veoma malo informacija je transparentno. Drugi problem koji Pavlović identifikuje komentariše iz ličnog iskustva.
– Ja sam sa njima pokušao da uspostavim saradnju u formi konsultantske firme, ali i pored truda koji sam uložio da prikažemo dobre stvari koje je preduzeće radilo, oni se nisu s tim složili. To znači da firma nema nikakav medijski pristup, ljudima nije poznato kako kompanija funkcioniše, koji su dobri, a koji manje dobri poslovi koje su radili, pojašnjava Pavlović.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je nedavno da je Azerbejdžan pokazao određeni interes za saradnju oko Rafinerije nafte u Brodu, te naveo da je RS zainteresovan da se aktivira proizvodnja i prerada nafte u Brodu.
– U ovom trenutku kompanija Zarubežnjeft nije našla ekonomski interes, jer je ukupan promet koji je Rafinerija imala kada je aktivno radila bio mali, te je poslovala sa gubitkom. Proizvodila je između 750.000 i 900.000 tona godišnje, pojasnio je Đokić.
Piše: Goran Dakić / Oslobođenje