Svega šest dana pred najavljeni susret predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s Vladimirom Putinom, na državnoj televiziji “Rusija 24” emitovana je “Međunarodna panorama”, jedna od najuticajnijih političkih emisija u Rusiji, a tema između ostalog su bile “špijunska afera”, izvoz oružja, kao i uloga Rusije u pregovorima oko Kosova i Metohije.
Uglednu emisiju vodi Jevgenije Primakov, poslanik Ruske dume i savjetnik predsjedavajućeg ruskog parlamenta Vjačeslava Volodina, poznat i kao unuk bivšeg ministra spoljnih poslova Ruske Federacije.
Gost emisije 29. novembra u njenom centralnom segmentu bio je Nikita Bondarev, docent na Ruskom državnom univerzitetu za društvene nauke i jedan od najpoznatijih ruskih eksperata za Balkan, a tema – zbivanja u Srbiji u prethodnih nekoliko nedjelja i uloga Rusije u pregovorima oko Kosova i Metohije.
Segment emisije počinje objašnjenjem gledaocima nedavne „špijunske afere“ u koju je navodno bio umiješan službenik ruske ambasade Georgij Kleban. Iako Primakov vidi zanimljivu koincidenciju u tome što je snimak pušten svega nekoliko nedjelja pred najavljeni susret Vučića i Putina, ističe i drugi mogući odgovor na pitanje: „Zašto baš sada“:
– Početkom novembra Srbija je potpisala novi ugovor sa NATO-om, individualni plan partnerstva, IPAP+, koji je nadogradnja prethodnog, potpisanog 2015. godine, kojim su vojnici NATO dobili slobodan pristup svim vojnim objektima u Srbiji, kao i diplomatski imunitet prilikom prelaska preko njene teritorije. Iako zvaničnici srpskog Ministarstva vansjkih poslova tvrde da se novopotpisani ugovor ne tiče članstva Srbije u NATO, već je samo način za približavanje Srbije Evropskoj uniji, sjećamo se da je EU nedavno zatvorila vrata bilo kakvoj ideji proširenja u skorijoj budućnosti. Sjećamo se i da je Srbija još 2007. godine usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, ali novi sporazum IPAP+ predviđa pripreme srpske armije po standardima za sprovođenje zajedničkih operacija s NATO-om. Ali tu nije kraj zanimljivostima: neposredno nakon potpisivanja IPAP+, predsjednik Vučić je završio u bolnici, čime je djelimično uklonjeno pitanje koliko je on lično odgovoran za tu priču, a odmah nakon toga pojavio se i pomenuti snimak o tome kako je neko tamo nekome nešto predao. Veoma zanimljiva slučajnost – zaključio je Primakov.
Na ovaj zaključak o „čudnim slučajnostima“ nadovezao se i Bondarev:
– Već nedjeljama je u srpskoj javnosti aktuelna tema, koja je nedovoljno zastupljena u ruskim medijima, a koja se tiče izvoza srpskog naoružanja, granata za minobacače, proizvedenih u fabrici „Krušik“ iz Valjeva u Ukrajinu. „Krušik“ nije izvozio oružje direktno za Ukrajinu, već preko mreže firmi, najprije neke kiparske, koja ga je prodala poljskoj, da bi ga ova na kraju izvezla u Ukrajinu. Pritom, vlasnik kiparske firme je Ukrajinac, sin bivšeg čelnika ukrajinske državne firme Ukroboronservis, a predstavnici poljske firme „Natan“ tokom pregovora sa „Krušikom“ bila su još dva državljanina Ukrajine. Srpsku stranu u ovom poslu predstavljala je firma čiji je predstavnik bio otac srpskog Ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića. Niko od srpskih zvaničnika ne osporava tačnost ovih informacija, pa ni sam Vučić, koji samo ističe da oružje nije prodato Ukrajini, ali je po tome ko je učestvovao u poslu tako nešto bilo očigledno. I baš kada se to sve dešava, Vučić završava u bolnici na tri dana i nedostupan je medijima za bilo kakav komentar, i baš tada dolazi do čuvenog „špijunskog skandala“ – istakao je svoje sumnje u slučajnosti Bondarev.
Sljedeća tema emisije bila je situacija na Kosovu i Metohiji, o kojoj su obojica eksperata zaključili da je jedini princip kojeg će se Rusija i u budućnosti pridržavati – Rezolucija Saveta bezbjednosti 1244, kao jedinog okvira za određivanje budućnosti pokrajine.
Bondarev je istakao i da za njega „nema sumnje da bi srpsko rukovodstvo želelo da dio odgovornosti za moguća bolna rješenja pitanja Kosova željelo da prebaci na Rusiju“, ali da „mi treba da se držimo linije Rezolucije, kako do toga ne bi došlo“:
– Vučić često pokušava da koristi ruske simpatije u srpskom nacionalnom biću kako bi stekao korist na izborima. Time se može objasniti i tako veliki broj susreta Vučića i Putina u prethodnom periodu, a bilo ih je pet ili šest po različitim izvorima. Na taj način Vučić pokušava da konvertuje imanentno rusofilstvo u Srbiji u svoju političku korist, ali mi ne djeluje da mu to uspijeva. Situaciju na Kosovu dodatno komplikuje činjenica da je na vlast došao Aljbin Kurti, čovjek izvan sistema javnih i tajnih dogovora između Vučića i Hašima Tačija, s jedne, i Vučića i Edija Rame, s druge strane. Upravo ta činjenica će dovesti do potpunog resetovanja pregovora i njihovog otpočinjanja od nule, zbog čega se nikakvo trajno rješenje ne može očekivati u skorijoj budućnosti – zaključio je Bondarev.
Ovakve poruke dvojice ljudi upućenih u dešavanja u Srbiji koji su u isto vrijeme veoma bliski donosiocima odluka u Kremlju predstavlja izuzetno zanimljiv uvod u predstojeći sastanak dvojice predsjednika u Sočiju. Iako su ovo teme koje se sigurno neće naći u zvaničnim saopštenjima o „prijatnom razgovoru“ nakon njega, nema sumnje da će o njima biti riječi.