“Ja vjerujem u to (ruske vakcine) i ne vjerujem u komercijalne priče koje dolaze sa Zapada. U Rusiji vakcinu pravi država i vakciniše svoje stanovnike. To znači da treba imati povjerenje. Za razliku od ovih zapadnih pretendenata ko će prije napraviti vakcinu za Zapadu“, kazao je član Predsedništva BiH Milorad Dodik dan uoči posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Bosni i Hercegovini. On je dodao da postoje brojne spekulacije u vezi sa zapadnim vakcinama, “da će vakcine sa Zapada uticati na sterilitet stanovništva i mnogo čega drugog”.
O ruskim vakcinama Dodik je razgovarao prije dva mjeseca sa ministrom Lavrovom koji mu je potvrdio “da ćemo onog trenutka kada vakcina koju Rusija usavršava bude prvi dan stavljena na raspolaganje građanima Ruske Federacije i mi imati mogućnost da tu vakcinu dobijemo”.
OLAKO OBEĆANA VAKCINA
Jučer je Kiril Dimitrov, šef ruskog direktnog investicijskog fonda (RDIF) koji je investirao u razvoj ruskog cjepiva Sputnik V poručio kako je više od 50 zemalja svijeta naručilo oko 1,2 milijarde doza ruskog cjepiva. On je kazao i da Sputnjik V ima učinkovitpst veću od 95% u trećoj fazi ispitivanja. Također, on tvrdi da Sputnjik V daje imunitet koji traje dvije godine, dok američki Pfizer osigurava imunitet od svega nekoliko mjeseci.
Kako, zapravo, stoje stvari sa ruskom vakcinom Sputnik V i njenom masovnom upotrebom. Podsjetimo, prije pola godine na počeku pandemije koronavirusa, dok su u ostatku svijeta dominirale prilično pesimistične prognoze oko toga kada bi efikasno cjepivo protiv korone moglo biti dostupno (pominjala se kao realnost i 2020. godina) Rusija je šokirala svjetsku zdravstvenu zajednicu tvrdnjom da su oni već proizveli prvu vakcinu protiv koronavirusa na svijetu- Sputnik V.
No, ta je eforija kratko trajala. Ruska vakcina je registrirana 12, augusta, ali se do danas vakcinisalo svega oko 100 hiljada ljudi. To je simbolična brojka u odnosu na 140 miliona ljudi koliko živi u Rusiji. Razlozi za skepičnost glede ruske vakcine bili su dijelom poličke prirode, a dobrim su dijelom imali naučnu pozadinu. Rusija je svoju vakcinu registrirala, po ” hitnoj proceduri”, mimo definiranog protokola koji predviđa tri faze u testiranju, preskočivši zadnju fazu koja uključuje najveći broj volontera, odnosno nastavili su je nakon što je vakcina registrirana.
Možda je to u tom trenutku imalo jednokratne propagandne efekte, ali “olako obećana brzina” će ih u kasnijem periodu skupo koštati. Činjenica da su do vakcine tako brzo došlo “prečicom”, “na blef” umanjila je kredibiliet, a on je povezan sa ogromnim biznisom za kojeg se natječu najveće svjetske sile.
U ovom trenutku niti za jednu vakcinu, a ima ih nekoliko, ne može se reći koliko je efikasna i kolike će nuspojave kod ljudi proizvesti. Nakon prvog vakcinisanja u Britaniji sredinom prošle nedjelje dvije su osobe imale simptome srednje težine nakon vakcinacije “Pfizer BioNTech” vakcinom, nakon čega je britanska regulatorna agencija upozorila korisnike da se ne bi trebale vakcinisati osobe koje imaju istoriju alergijskih reakcija. To je podiglo kredibilitet “Pfizerovoj” vakcini jer se pokazalo da su samo kod dvije osobe nastale određene nuspojave.
Sa ruskom vakcinom je problem što su prema njoj skeptični i u svijetu, ali u Rusiji zbog njenog ranog i “na brzu ruku” provedenog registriranja.
Prema najnovijem Ipsos ispitivanju javnog mnjenja provedenog u 27 zemalja o povjerenju građana glede vakvinisanja pokazalo se da su Kinezi najspremniji za vakcinisanje protiv koronavirusa, dok su Rusi najskeptičniji. Ovdje se može gvoritit i o povjerenju javnosti u njihove vlade. Svega 54 % građana Rusije su se spremni vakcinisati, a ispod 60% stoje i Poljska, Mađarska i Francuska. Od evropskih zemalja najveće povjerenje u vakcinaciju imaju građani Velike Britanije, 85% se spremno vakcinisati.
No još gore brojke donosi ruski centar za istraživanje javnog mnjenja “Levada”: prema njihovom istraživanju svega 27% Rusa vjeruje u službene brojke koje daje Vlada u vezi sa brojem zaraženih i peminulih, pola smatra da su brojke prevelike, a druga polovina da su premale. Dakle, Rusi i ogromnom broju nemaju povjerenje u svoje vlasti, pa samim tim ni u vakcinu koju su one proizvele!
KO VJERUJE U RUSKU VAKCINU
No, Rusi posljednjih dana sa ogromnom pažnjom prate šta se dešava u Velikoj Britaniji, a od danas i Sjedinjenim Američkim Državama. Ako se tamo pojave nove nus pojave to bi promijenilo brojke i kada je riječ o njihovom povjerenju u vakcinaciju.
Povjerenje Zapada prema ruskoj vakcini Sputnik V je na niskoj razini. Naučnici u svojim raspravama otvoreno, pa i sa podsmijehom odbacuju rusku vakcinu, što nije slučaj sa kineskom vakcinom koja je u pripremi i o kojoj se razgovara na ozbiljan način.
Razlog rezerviranosti svjetske javnosti jeste što je od početka slučaj sa registriranjem ruske vakcine politiziran, najprije od Rusa samih, a kasnije i od zapadne poltičke i naučne javnosti.
No, postoji još jedan vrlo ozbiljan problem sa ruskom vakcinom-problem njene proizvodnje. Rusija nema dovoljno poizvodnih kapaciteta da bi proizvela vakcinu kako za svoje vlastite potrebe, tako ni za eventualni masovniji izvoz. Izlaz pokušavaju ponaći u suradnji sa nekom drugom zemljom koja bi dala svoje proizvodne pogone, a najjperspekivniji partner u početku je bila Indija. Ali i tu se uplela politika, jer uprkos dobrim odnosima ove dvije zemlje, Indija je i veliki američki partner, tako da je realno očekivati da se ta proizvodnja blokira.
Prošle nedjelje stigle su informacije iz Turske koje su dovele u pitanje raniju najavu da bi se ruski Sputnik V mogao prozvoditi u Turskoj. Turski ministar zdavlja Fahrettin Kocu je rekao medijima da je ruska vakcina neće nabavljati jer “ne zadovoljama dobre laboratrijske uvjete”. Izjava je došla u trenutku kada Turska provodi treću fazu testiranja ruske vakcine. Isovremeno je ministar Koc kazao kako će Turska u narednim danima primiti veliku pošiljku kineske vakcine Sinovac Biotech.
Niko sa sigurnošću ne zna koliko je uopće Rusija proizvela porizvedenih doza vakcine. Vladimir Putin je počektom ovoga mjeseca rekao kako “Rusija ima, ili će imati uskoro dva miliona doza”. No, samo dan ranije zamjenica ruskog premijera, Tatjana Golikova, rekla je kako Rusija ima svega 165 hiljada doza.
Vakcina Sputnik V se mora prevoziti i skaldištiti na -18 stepeni. To nije pretjerano u poređenju sa Pfizerom vakcinom koja se mora čuvati na čak -70 stepeni. U Rusiji je problem što većina tamošnjih bolnica nema takve kapacitete. Problem je i prilično komplicirani prevoz kamionima.
No, unatoč tome vidjeli smo da ruski zvaničnici najavljuju da je više od 50 zemalja u svijetu zainteresirano za njihovu vakcinu i da je potražnja oko1,5 miliijardi doza. Treba reći da je cijena dvije doze ruskog Sputnika V nešto ispod 20 dolara, te da je on konkurentan u odnosu na druge vakcine, “Pfizer” i “Modernu”.
Sudbina ruske vakcine je vrlo neizvjena, pa se među tamošnjim liberalnim kritičarima vlasti najavljuje najgori scenarij – da bi vlast zbog eksponencijanog širenja zaraze koronavirusa mogla naručiti vakcine sa Zapada, vjerovatno švedsko-britansku “Astra-Zeneca” vakcinu. Pandemija koronavirusa ostavila je i ostavlja ogromne posljedice po rusku ekonomiju (koja je uz to i pod sankcijama Zapada) i vjerovatno vlast neće čekati da vidi kako će se rasplitati stvar sa Sputnikom V, nego će posegnuti za drugim, provjerenim vakcinama sa Zapada. Do toga dana nikako nije daleko kako se čini.
(“SB”, “Advance hr”)