Bosna i Hercegovina trenutno ima četiri međunarodna aerodroma, od kojih samo Međunarodni aerodrom Sarajevo ima kontinuitet pozitivnog poslovanja s višemilijunskom dobiti i jedini je bh. aerodrom koji igra važniju ulogu u civilnom zrakopolovstvu u regiji.
Kada je riječ o ostala tri aerodroma – Banja Luka, Tuzla i Mostar, u prethodnim godinama više se pisalo o njihovim problemima, nego o pozitivnim rezultatima.
OJ, TREBINJE – TREBINJE
Izgradnju aerodroma u Trebinju trebala bi dominantno financirati Republika Srbija. Osnivač poduzeća Aerodrom Trebinje je poduzeće Aerodromi Srbije. Prema određenim procjenama izgradnja bi trebala koštati i više od 100 miliona eura, a jedan dio sredstava bi trebao izdvojiti i bh. entitet Republika Srpska.
Međutim, i dalje nije potpuno izvjesno da će se ovaj aerodrom uopće izgraditi, a do sada su probijeni svi zadani rokovi. Iako se prikupljaju sve neophodne dozvole, potrebno je i da Predsjedništvo BiH odobri ovaj projekt.
Fantomski aerodrom Trebinje, koji je trebao biti u funkciji do kraja 2022., a još nije ni prva lopata zabijena u zemlju, objavio je detalje izgradnje.
Aerodrom će se, navodno, nalaziti kod naselja Hum, na entitetskoj granici sa FBiH. Ukupna površina aerodroma će biti 48.805 kvadratnih metara. Objekte bi trebali sačinjavati:
-Terminal 38.640 kvadratnih metara
-Kontrola leta 2515 kvadratnih metara, od čega je toranj 2280 kvadratnih metara
-Vatrogasna stanica od 1710, garaža od 2947 i praonica vozila od 270 kvadratnih metara
-Pregled službenih lica 852 kvadratna metra
-Svi prostori za gorivo (skladišta, pretakalište, pumpna stanica i dr.) 1972 kvadratna metra
-Ostali tehnički prostori aerodroma (eko zona, kontrola naplate parkiranja, prostori za pse, granična policija…) 2144 kvadrata
-Poletno-sletna staza od 3500 metara
Autori analize naglašavaju da je prometna infrastruktura do aerodroma loša, da se radi o lokalnim cestama koje su u vrlo lošem stanju, nezadovoljavajuće širine, a na mjestima je sigurnost prometa vrlo ugrožena. Na lokaciji postoji vodovod, ali ne postoji kanalizacija, niti termotehnička instalacija.
ALEN ŠĆURIC, ZRAKOPLOVNI ANALITIČAR (Screenshot)
-Trebinje će imati terminal od 38.640 kvadrata što je više od pola terminala Zagreba koji je 68.883 kvadratna metra. Ovo je točno duplo više od Sarajeva. Poletno-sletna staza od 3500 metara. O, moj Bože! Pitanje je samo – Tko je ovdje lud!?, prokometnirao je najave iz bh. entiteta RS vodeći zrakoplovni stručnjak Alen Šćuric.
O problemima poslovanja aerodroma u Bosni i Hercegovini Šćuric je nedavno govorio za „Slobodnu Bosnu“.
-Trebinje je majušan gradić sa siromašnim stanovništvom. Na samo pola sata je Zračna luka Dubrovnik, a na sat i pol Tivat i Mostar. Dubrovnik će ove godine imati više od 3 milijuna putnika, ima ogromna broj linija i frekvencija, velik broj LCC tamo leti, imat će čak i bazu Ryanaira. Kakve šanse tu može imati Trebinje? Apsolutno i baš nikakve, kazao je Šćuric za „Slobodnu Bosnu“.