Rebalansi budžeta na svim nivoima vlasti u BiH su neophodna mjera da bi se ublažili ekonomska kriza i krah privrede u BiH koji je nastupio usljed pandemije kovida-19.
Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, najavio je kako će sutra u parlamentarnu proceduru uputiti rebalans budžeta, a javnosti još nije poznato u kojim oblastima će se vršiti uštede.
Ekonomski stručnjaci su složni u tome da je rebalans budžeta na svim nivoima u BiH prvi korak, ali da to neće spasiti privredu i ublažiti krizu koja je nastupila u BiH.
Stručnjaci nisu optimisti ni kada su u pitanju radna mjesta u BiH, te procjenjuju kako će se otpuštanje radnika nastaviti i u narednim mjesecima ukoliko privreda ne krene s radom.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar i predavač na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, za “Nezavisne” ističe da rebalans budžeta FBiH više nije opcija već nužnost, te da to moraju uraditi svi nivoi vlasti – od entitetskih, preko gradskih, do opštinskih.
“Vjerujem da već imamo oko 20 posto pada javnih prihoda. U martu je počelo s padom direktnih poreza, a sada, evo, i s padom indirektnih poreza jer se smanjuje potrošnja”, ističe Čavalić.
Objašnjava kako će se rebalansi morati raditi po svakoj stavki, te da FBiH, ali i cijelu BiH očekuje period većih ušteda usljed nepostojanja monetarne politike.
“Krah ekonomije u BiH ne može se izbjeći, već samo ublažiti”, kazao je on.
Upitan da kaže da li sve to što govori znači da će se nastaviti trend otkaza, Čavalić kaže da hoće, jer se u BiH svakim danom gube stotine radnih mjesta.
“Svaka kompanija ima određeni limit do kada može preživjeti na tržištu bez gotovine. Poređenja radi, njemački ‘Volkswagen’ otprilike može preživjeti četiri sedmice bez gotovine, a da nema neke turbulencije, a sada to prebacite na mikro, mala preduzeća, odnosno obrtnike u BiH. Javnost se zavarava ako misli da obrtnik može preživjeti mjesec-dva bez gotovine”, objašnjava Čavalić.
Dženan Đonlagić, parlamentarac i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za “Nezavisne” naglašava da je rebalans svih budžeta na svim nivoima vlasti sada neophodna mjera, te da je neophodno što više novca usmjeriti na zdravstvo i ekonomiju.
“Rebalansom budžeta FBiH će se, siguran sam, naći odgovarajući iznos da se fiskalna i poslovna 2020. godina spasi – šta se spasiti može. Primarni fokus je spriječiti što je moguće više otkaza radnicima, kao i nova ulaganja u zdravstvo”, ističe Đonlagić.
Aziz Šunje, ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ističe da je rebalans budžeta neophodan korak koji se mora poduzeti, ali da on neće osigurati dovoljno sredstava za spas privrede.
Ističe da postoje i drugi mehanizmi kao što su zaduživanje, krediti kojima se mogu osigurati neka sredstva, ali nema dvojbe da je rebalans budžeta prvi.
“Međutim, nema dvojbe da će sva sredstva koja se obezbijede biti nedostatna ako se ne stvore pretpostavke da biznisi počnu da funkcioniraju. Sve dok biznisi ne funkcioniraju, moraju se pomagati”, ističe Šunje.
Dodaje da sve dok bude trajala kriza i dok biznisi ne budu funkcionisali, oni nemaju neke mjere osim da pristupaju otkazima.
“Država, odnosno entiteti bi morali biti neka vrsta amortizera. Mislim da bi zakonski trebalo osmisliti mehanizam čekanja, da mikrobiznisi koji otpuste radnike da ih država preuzme na biro, da im daje minimalnu platu, plaća porez na dohodak i da im se ne prekida radni staž, te kad se stvore pretpostavke da biznis počne raditi da samo nastave s tim radnicima”, kazao je Šunje.
Ističe da će pomoći i zaduživanje, ali i da se tu mora voditi računa da se ne prekorači “crvena linija”.
“BiH, u odnosu na zemlje u okruženju, nije prezadužena i postoji određeni prostor da se zaduži, ali o svemu tome se mora dobro voditi računa”, kazao je Šunje.
Vjekoslav Domljan, ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ističe da ne može govoriti hoće li rebalans pomoći u ublažavanju kraha privrede u FBiH dok ne vidi rebalans, odnosno koliko se fiskalnog prostora oslobodilo za antirecesivno djelovanje.
Objašnjava da je rebalans budžeta na svim nivoima neophodan.
Tvrdi da pored ovoga što će se dobiti od MMF-a i EU, treba bar još toliko osigurati iz domaćih ili stranih izvora.
“Dakle, očekuje se od MMF-a i EU nešto više od milijardu KM, ali nama treba barem još milijarda koja se može osloboditi, djelimično rebalansom, a djelimično pronaći iz domaćih i stranih izvora. Ovo govorim za cijelu BiH. Ako kažemo da nam treba minimalno 10 posto budžeta, to se odnosi na FBiH i RS. Minimalno dvije milijarde za cijelu BiH”, ističe Domljan.
Ističe da se mora poticati proizvodnja da bi se ljudi vratili da rade, investicije će jako pasti jer nema turizma, a to je veoma važna grana.