Na svjetskim tržištima cijene nafte su porasle i prošle sedmice, druge zaredom, što je posljedica geopolitičkih napetosti. Ipak, slabost potražnje ograničava još i veći rast cijena.
Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice porasla je 1,55 posto – na 83,47 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,05 posto – na 79,19 dolara, javlja Hina.
Rast cijena uglavnom je posljedica geopolitičkih napetosti. Trgovci svakodnevno prate situaciju na Bliskom istoku, koja se ne smiruje, i procjenjuju kakvi su rizici od širenja sukoba iz Pojasa Gaze na susjedne zemlje. S druge strane, rast cijena ograničen je zbog slabosti potražnje.
Prošle je sedmice Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila da globalna potražnja za naftom posustaje i da će u ovoj godini porasti nešto manje nego što su prije očekivali. Kineska ekonomija, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se tako brzo kako su se trgovci nadali.
Napetosti na Bliskom istoku uvjetuju cijenu nafte
Značajniji rast cijena nafte sprječava i usporavanje rasta američke i ekonomije eurozone, s obzirom da će tamošnje centralne banke zbog još uvijek povišene inflacije vjerovatno zadržati povišene kamatne stope dulje nego što se na tržištima očekivalo.
Nakon što je prošle sedmice objavljeno da je u SAD-u inflacija prošlog mjeseca neočekivano porasla, sasvim su splasnule špekulacije da bi Fed mogao smanjiti kamate već u martu, a sve je manje vjerovatno i da će to učiniti u maju.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od osam, a na američkom više od 10 posto. Prošle su godine cijene nafte pale 10-ak posto.