Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine nedavno je odbacio Prijedlog zakona o Sudu BiH, kojeg je predložio zastupnik Predrag Kojović (Naša stranka). Zakon, koji je predviđao razdvajanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH i njegovo premještanje na Pale, izazvao je široku raspravu i podijeljena mišljenja političkih i pravnih stručnjaka.
Pravni stručnjak i asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu Harun Išerić u svom komentaru za Slobodnu Bosnu istakao je da ovaj zakon ne samo da ne rješava ključna pitanja pravosuđa u BiH, već dodatno otežava funkcionisanje pravnog sistema.
Nepostojanje Vrhovnog suda: ključni problem pravosudnog sistema
“Već nekoliko decenija jasno je da Bosni i Hercegovini treba Vrhovni sud kao institucija koja bi osigurala ujednačenu primjenu prava na cijelom teritoriju zemlje. Evropska komisija je to prepoznala kao prioritet broj četiri u procesu evropskih integracija, a Ustavni sud BiH još 2007. godine ukazao je na neophodnost formiranja takvog suda kako bi se eliminisale razlike u sudskoj praksi između različitih entitetskih sudova,” istakao je Išerić.
Posebno je ukazao na problem razlike u suđenjima za ratne zločine, što dodatno naglašava potrebu za Vrhovnim sudom, jer npr. postoje slučajevi u kojima se ista pravna djela različito tretiraju u zavisnosti od toga gdje se sudi – u Federaciji BiH ili Republici Srpskoj. To vodi do pravne nesigurnosti, nepovjerenja u pravosudni sistem i osjećaja nepravde među građanima.
Išerić je podsjetio na odluku Ustavnog suda BiH iz 2007. godine u kojoj je naglašeno da različita sudska praksa u BiH, posebno u predmetima ratnih zločina, proizlazi iz nepostojanja suda na državnom nivou koji bi osigurao usklađivanje sudske prakse.
Prijedlog zakona: tehničke i političke zamke
Išerić naglašava da premještanje sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda BiH na Pale nije samo tehničko pitanje, već postavlja niz praktičnih, finansijskih i sigurnosnih prepreka.
“Prijedlog zakona, pod krinkom političkog kompromisa, falsifikuje zahtjev Evropske komisije i koristi se za razgradnju, a ne izgradnju države. Uspostavljanje Apelacionog odjeljenja na Palama stvara dodatne komplikacije za funkcionisanje suda, a time se dodatno udaljavamo od standarda pravne sigurnosti i jedinstvene primjene prava,” rekao je Išerić za naš portal.
Istakao je i dodatni problem: “Premještanje sjedišta Apelacionog odjeljenja na Pale podrazumijeva značajne troškove i sigurnosne rizike, jer bi zaposlenici i stranke morali putovati u entitet koji otvoreno ne priznaje institucije države.”
Išerić je podsjetio na stav Venecijanske komisije o važnosti uspostave Vrhovnog suda BiH: “Venecijanska komisija je jasno istakla da je uspostava Vrhovnog suda ključna za osiguranje pravne sigurnosti, predvidljivosti i jedinstvene primjene zakona u zemlji. Takav sud bi pružio smjernice pravosudnim tijelima i omogućio građanima osjećaj pravne sigurnosti.”
Političke igre i kompromisi
Išerić je ukazao i na širi problem politizacije pravosudnih reformi u BiH.
“Početkom 2000-ih evropske integracije korištene su za izgradnju države, dok se danas koriste za njenu razgradnju. Prijedlog zakona poput ovog svjedoči o tome kako se evropski zahtjevi zloupotrebljavaju za političke kompromise koji idu na štetu građana i pravne države,” zaključio je Išerić za naš portal.
Kritike političara
Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu i načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić kritizirao je Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je bio na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine.
„Kako je moguće da u Sarajevu postoje stranke i njihovi zastupnici u Parlamentu BiH koji će glasati za to da Apelaciono odjeljenje Suda BiH (Vrhovni sud) bude smješteno na teritoriji entiteta čija skupština je donijela zakon da ne priznaje Sud BiH i čija policija oružanim putem sprječava provođenje odluka Suda BiH na teritoriji tog entiteta?” zapitao se Efendić.
S njim se složio i zastupnik SDA Safet Kešo koji smatra da je zakon u ovom obliku “sahranio ideju Vrhovnog suda,” što je, prema njegovom mišljenju, najbolji model za pravosudnu reformu. Kešo ističe da su pregovori o zakonu vođeni pod političkim pritiskom i da je predloženo rješenje rezultat kompromisa koji ne koristi ni građanima ni pravosuđu.
Jedan od najoštrijih kritičara prijedloga bio je Zlatko Miletić, zastupnik u Domu naroda BiH, koji je ranije izjavio da se radi o “pravno i politički neodrživom rješenju.” Miletić je naglasio da smještanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH na Pale nije u interesu pravosuđa ni građana BiH.
Sličan stav zauzeo je i Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke, koji je glasao protiv prijedloga. Prema Arnautu, zakon je sadržavao ozbiljne manjkavosti koje ne osiguravaju neophodnu pravnu sigurnost niti jačanje pravne države.
(S. H.) Slobodna Bosna