Dvadeset četiri sata nakon što je azerbejdžanska vojska pokrenula ofanzivu na Nagorno-Karabah, snage etničkih Armena dogovorile su ruske uslove za prekid vatre. Jedan od ključnih zahtjeva koji su karabaške snage prihvatile je prijedlog za potpuno razoružanje. Oko 120.000 etničkih Armena živi u enklavi Južnog Kavkaza, međunarodno priznatoj kao dio Azerbejdžana.
Prije tri godine, Azerbejdžan je ponovo zauzeo područja u i oko Karabaha i u utorak je zatražio potpunu predaju.
Separatističke armenske snage u Karabahu saopćile su da je Azerbejdžan probio njihove linije i zauzeo brojne visove i strateške putne raskrsnice dok je svijet stajao po strani, ne čineći ništa. Samozvana “Republika Artsakh” saopćila je da u takvim okolnostima nije imala izbora nego da prekine neprijateljstva od 13 sati po lokalnom vremenu u srijedu.
“Vlasti Republike Artsakh prihvataju prijedlog komande ruskog mirovnog kontingenta o prekidu vatre”, navodi se u saopćenju. “Uz posredovanje komande ruskog mirovnog kontingenta stacioniranog u Nagorno-Karabahu, postignut je dogovor o potpunom prekidu neprijateljstava od 13:00 sati 20. septembra 2023. godine”, navodi se.
Azerbejdžan je u utorak započeo svoju operaciju protiv Nagorno-Karabaha nakon što su neki od njegovih vojnika ubijeni u napadima, kako je Baku rekao, iz planinskog regiona, koji je Azerbejdžan blokirao devet mjeseci.
Azerbejdžan je ranije saopćio da se njegove vojne mjere u Nagorno-Karabahu nastavljaju već drugi dan, nakon što je pokrenuo, kako kaže, “antiterorističke” operacije u enklavi. U saopćenju se kaže da to neće prestati sve dok se etnički Armeni u Karabahu ne predaju. Tenzije na Južnom Kavkazu su već mjesecima visoke oko otcijepljenog regiona, međunarodno priznatog kao dio Azerbejdžana.
Azerbejdžan i Armenija su posljednji put ratovali prije tri godine.
U saopćenju u srijedu ujutro, azerbejdžansko ministarstvo odbrane navodi da je vojna oprema koja pripada armenskim oružanim snagama “neutralizirana”, uključujući vojna vozila, artiljeriju i protuvazdušne raketne instalacije.
Vlasti Nagorno-Karabaha navode da je od početka ofanzive ubijeno 27 ljudi, uključujući dva civila, a mnogo više ih je ranjeno. Baku je naveo da je spreman za razgovore, ali insistira da “nelegalne armenske vojne formacije moraju podići bijelu zastavu” i raspustiti svoj “ilegalni režim”.
Azerbejdžan i Armenija su prvi put zaratili početkom 1990-ih nakon pada Sovjetskog Saveza. Zatim je 2020. Azerbejdžan ponovo zauzeo područja u i oko Nagorno-Karabaha prije nego što je dogovoreno primirje koje je nadgledano od strane ruskih mirovnih snaga.
Etnički Armeni u Karabahu apelovali su u utorak na prekid vatre i na početak pregovora. Ali iz azerbejdžanskog ultimatuma bilo je jasno da je cilj Bakua da završi osvajanje planinske enklave.
Armenski premijer Nikol Pashinyan optužio je Azerbejdžan da je započeo kopnenu operaciju usmjerenu na “etničko čišćenje”. Stotine armenskih demonstranata, frustrirani odgovorom svoje zemlje, sukobili su se s policijom ispred parlamenta u Jerevanu, osuđujući svog lidera kao izdajnika i pozivajući ga da podnese ostavku. I rusko ministarstvo vanjskih poslova i američki državni sekretar Antony Blinken pozvali su predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva da odmah prekine vojnu akciju.
Azerbejdžan je rekao da bi pregovori mogli početi u gradu Yevlakh, nekih 100 km sjeverno od regionalnog glavnog grada Karabaha, Khankendi, koji etnički Armeni nazivaju Stepanakert.
Od kraja 2020. godine, 2.000 Rusa pratilo je krhko primirje, ali je pažnja Moskve skrenuta njenom invazijom na Ukrajinu u punom obimu. Procjenjuje se da u planinskoj enklavi živi oko 120.000 etničkih Armena. Rusija je saopćila da su njeni vojnici premjestili skoro 500 civila iz najugroženijih područja, dok su separatisti rekli da su pomogli premještanju ukupno 7.000. U proteklih devet mjeseci, Azerbejdžan je uveo efikasnu blokadu jedinog puta u enklavu iz Armenije, poznatog kao Lačin koridor. Azerbejdžan je saopćio da je pokrenuo svoju operaciju kao odgovor na smrt šest osoba, uključujući četiri policajca, u dvije eksplozije mina u utorak ujutro.
Tada su se oglasile sirene za zračni napad i čuo se zvuk artiljerije i pucnjave u glavnom gradu Karabaha. Stambene zgrade su oštećene, a novinar Siranush Sargsyan opisao je da je vidio da je pogođene zgrade u susjedstvu.
Zvaničnici odbrane u otcijepljenoj regiji rekli su da je azerbejdžanska vojska “kršila primirje duž cijele linije kontakta raketno-artiljerijskim udarima”. Drugi predstavnici Karabaha govorili su o “vojnoj ofanzivi velikih razmjera”, iako se u kasnijim izvještajima navodi da je intenzitet vatre smanjen.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana je insistiralo da nije gađalo civile ili civilne zgrade i da se “samo legitimni vojni ciljevi onesposobljavaju upotrebom visokopreciznog oružja”. Optužio je armenske snage za “sistematsko granatiranje” položaja svoje vojske i rekao da je odgovorio pokretanjem “lokalnih, antiterorističkih aktivnosti… kako bi se razoružalo i osiguralo povlačenje formacija armenskih oružanih snaga sa naših teritorija”.
U kratkom televizijskom obraćanju, premijer Armenije je odbacio tvrdnje da je njegova vojska umiješana. Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je samo nekoliko minuta unaprijed upozoreno na azerbejdžansku ofanzivu i pozvalo obje zemlje da poštuju primirje potpisano nakon rata 2020. Regionalni specijalni predstavnik EU Toivo Klaar rekao je da postoji “hitna potreba za hitnim prekidom vatre” .
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u srijedu ujutro na hitan prekid borbi i na “strože poštovanje primirja iz 2020. i principa međunarodnog humanitarnog prava”. Komentator južnog Kavkaza Laurence Broers rekao je u utorak da je armensko stanovništvo u Karabahu oslabljeno blokadom i da je azerbejdžanska operacija pokrenuta “naizgled da se u cijelosti ponovo preuzme Karabah naseljen Armenima”.
Armenija je članica vojnog saveza ODKB predvođenog Rusijom, ali su se odnosi s Moskvom pogoršali. Nikol Pašinjan je nedavno rekao da Rusija “spontano napušta region” i da je 175 armenskih vojnika učestvovalo u vojnim vježbama sa američkim snagama ove sedmice. Azerbejdžan u međuvremenu ima snažnu podršku svog saveznika Turske.
Hikmet Hajiyev, specijalni savjetnik predsjednika Azerbejdžana, pozvao je separatističku etničko-armensku administraciju da se “raspusti”. “Azerbejdžan je uvijek govorio da smo spremni da osiguramo prava i sigurnost Karabaškim Jermenima prema ustavu,” rekao je on za BBC News.
Azerbejdžan je negirao povećanje broja vojnika u regionu i postojale su nade da bi tenzije mogle da splasnu. U ponedjeljak je dozvolila pomoć Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u Karabah na dva puta, jednom preko Lačinskog koridora iz Armenije i drugom na Agdamskom putu u Azerbejdžanu.
federalna.ba/BBC