Izvještaji brazilske obavještajne službe ukazuju na neizbježni vojni potez venezuelanske vojske protiv Republike Gvajane u nadolazećim danima, zbog teritorijalnih pretenzija na područje Essequiba. Ovaj potencijalni sukob izaziva zabrinutost oko regionalne stabilnosti i teritorijalnih sporova u Južnoj Americi.
Danas su se pojavili i snimci borbi na granici Venezuele i Gvajane u blizini prolaza koji vodi preko Brazila.
Zanimanje Venezuele za područje Essequiba, golemo područje bogato prirodnim resursima koje se nalazi između Gvajane i Venezuele, izazvalo je napetosti. Ovaj teritorij, veći od Grčke, dom je autohtonog gvajanskog stanovništva.
Odluka Venezuele da održi referendum, zakazan za nedjelju 3. decembar, naišla je na otpor Gvajane. Referendum, čiji je cilj proglasiti regiju Essequibo venezuelanskom državom, nosi i praktične i pravne implikacije. Maduro je pokušao okupiti svoje građane, koristeći patriotsku retoriku kako bi potaknuo njihovo učestvovanje u odgovaranju na pet pitanja koja se tiču teritorija, od kojih jedno uključuje potencijalno dodjeljivanje venezuelanskog državljanstva sadašnjim i budućim stanovnicima tog područja.
Obuhvaćajući područje od 159.500 kvadratnih kilometara, Essequibo čini dvije trećine teritorija Gvajane. Uprkos tome, Venezuela pravda svoje pretenzije pozivajući se na period španjolskog kolonijalnog razdoblja. Granicu koju su definirali međunarodni arbitri 1899., za vrijeme dok je Gvajana bila britanska kolonija, Venezuela osporava duže vrijeme.
Posvećenost Venezuele svojim teritorijalnim zahtjevima varirala je tokom godina. Godine 2015. ExxonMobilova objava značajnih nalazišta nafte u blizini Essequiba ponovno je potaknula zanimanje Venezuele za regiju.
O spornim granicama su arbitrirali predstavnici Britanije, Rusije i Sjedinjenih Država. SAD je djelomično predstavljao Venezuelu u raspravama zbog prekida diplomatskih veza Venezuele s Velikom Britanijom.
Venezuelanski zvaničnici iznose optužbe za tajni dogovor između Amerikanaca i Evropljana s ciljem obmane njihove zemlje. Tvrde da je sporazum iz 1966. koji je riješio spor zapravo poništio početnu arbitražu.
Gvajana, jedina zemlja u Južnoj Americi u kojoj se govori engleski, tvrdi da početni sporazum ima pravnu valjanost i obavezujuću snagu. Godine 2018. podnio je zahtjev Međunarodnom sudu pravde da potvrdi ovo stajalište.
Predstojeći referendum u Venezueli i sve intenzivnija retorika obiju nacija signaliziraju eskalaciju napetosti, povećavajući strahove od potencijalne vojne akcije i daljnje nestabilnosti u regiji.
(SB)