Austrijski diplomata, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Wolfgang Petritsch u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se treba kombinovati sveukupni pristupni proces Evropskoj uniji za svih šest država Zapadnog Balkana, sa posebnim dijalogom između Beograda i Prištine.
Petritsch naglašava dvije stvari važne sljedeće godine. Broj jedan za 2024. je, kako kaže, bezbjednost, te ocjenjuje da međunarodne trupe u BiH i na Kosovu treba ojačati, jer imaju zadatak da spriječe oružane incidente kao što je bila Banjska.
Na drugom mjestu, dodaje, 2024. treba iskoristiti da se snažno radi na prijedlozima, zbog vakuuma u liderstvu u SAD-u i EU, gdje se održavaju izbori.
Smatra i da Kosovo treba da ponudi fer prijedlog i rješenje sa kojim bi Srbi i Albanci mogli živjeti.
“Vlada mora to da uradi, pređe dodatnu milju, učini sve da popravi situaciju, jer je u pitanju Kosovo, njegova državnost, suverenost i što se prije problem riješi, Kosovo će se brže kretati ka EU institucijama”, poručuje Petritsch.
RSE: Za kosovske lidere je ova godina bila najizazovnija u smislu bezbjednosti, od perioda nezavisnosti, najviše zbog napada na kosovsku policiju u Banjskoj. Kako to vidite?
Petritsch: To je zaista bilo, između Beograda i Prištine, i ne govorim samo o dijalogu koji na žalost u 2023. godini koja nije bila najuspješnija za dijalog, mislim da opasnost ovog incidenta je zaista u tome da će se odraziti na sljedeću godinu na bezbjednost i vojnu stranu nesporazuma koji traje između Beograda i Prištine.
RSE: Predsjednica Kosova Vjosa Osmani povremeno pominje opasnost od novih, kako kaže, citiram, napada Srbije na Kosovo, pominjući slučaj Banjska. Da li po Vašem mišljenju postoji takav rizik?
Petritsch: Rekao bih da smo, naravno, bili odahnuli, da potencijal za oružani sukob nije ispunjen, da tako kažem. Ali pokazuje se da postoji velika opasnost da sada, dugo traju pregovori između Beograda i Prištine, kojima moderira i gura naprijed EU, da taj dijalog jednostavno neće imati relevantnost koju je imao u prošlosti.
U tom smislu je 2023. zaista vododjelnica. Vjerujem da, ukoliko ne budemo iskoristili 2024. da EU i dva suparnika Beograd i Priština ne razmisle veoma ozbiljno o novom prilazu, onda nisam siguran da li će 2025., kada će svi izbori naredne godine, nisam siguran da će donijeti suštinski progres. Ako 2025., kada ćemo konačno imati novu Komisiju u Briselu, u Vašingtonu novu administraciju ili nastavak Bidenove, onda ćemo imati novu mogućnost da se restartuje dijalog. Ali, kažem da se treba osloniti na iskustvo posljednjih godina i uzeti u obzir mjere iz posljednjeg incidenta. Zaista treba da nanovo procijenimo metodologiju procesa medijacije.
Mislim da ne možemo vidjeti dijalog izolovan od pristupnog procesa, pregovora o članstvu posebno sa Srbijom, također očekujem da se mora više uraditi kako bi Kosovo i njegova populaciju bili bliže realnosti mogućeg pristupa EU, što će svakako trajati godinama.
Mislim da se treba kombinovati sveukupni pristupni proces za svih šest država Zapadnog Balkana, sa posebnim dijalogom između Beograda i Prištine. To bi trebalo da bude mnogo jasnije kako bi pregovarači i vlade sa obje strane to uzeli zaista ozbiljno i ne bi bježali u konflikte koji apsolutno nisu benefit ni za Srbiju, ni Kosovo. Treba da razmišljamo i u širim pojmovima, mislim da problem leži u činjenici da se globalna situacija promijenila tako dramatično da odjednom možete vidjeti kako se malo pažnje može pokloniti relativno malom konfliktu koji traje, kao između Kosova i Srbije.
Referišem na rat Rusije i Ukrajine, rat između Izraela i Hamasa na Bliskom istoku i to su zaista važne tačke konflikta za 2024. Zato mislim da se vaši interesi i aktivnosti u Beogradu i Prištini trebaju poduzeti.
RSE: Zašto ste rekli da se nadate da će se u SAD nastaviti kontinuitet Bidenove administracije? Mislite li da je više naklonjena dijalogu između Kosova i Srbije?
Petritsch: Da, mislim da je administracija predsjednika Bidena, da su zainteresovaniji za konstruktivno rješenje. Vidjeli smo da je u prošlosti, pod Trumpovom administracijom, Grenell (bivši specijalni izaslanik SAD-a za dijalog Richard Grenell) radio stvari koje jednostavno nisu u interesu fer razrješenja konflikta. Međunarodna zajednica, posebno EU, treba da ima vrstu slobode da pronađe evropsko rješenje za konflikt. Na to sam prethodno mislio kad sam rekao da treba da vidimo širu sliku cjelokupnog pristupnog procesa.
Treba da vidimo bezbjednosti prostor Zapadnog Balkana kao cjeline, i mislim da je važno reći da oboje, i Srbija i Kosovo, žele da se pridruže EU. Zato je samo EU rješenje izvodljivo, i ono bi okončalo dva velika historijska konflikta koja još postoje kao ostaci Jugoslavije, to su jasno Kosovo, ali i Bosna i Hercegovina.
Mislim da je Kosovo na neki način lakše riješiti jer tu imate jasnu situaciju. Imate većinsku populaciju na Kosovu i manjinu na sjeveru Kosova, i riješiti taj problem je po mom mišljenju lakši nego trougao koji postoji u BiH između tri etničke zajednice gdje je teže i kompleksnije naći bolje rješenje. Treba dodati još nešto s obzirom na probleme u BiH, treba da nađemo rješenje za Kosovo koje je bolje od onog 1995. za BiH u Daytonu.
Trebamo veći kvalitet, pravičnost i takođe fizibilnost vlada, o tome treba dobro promisliti. Ono što definitivno ne želimo da vidimo je još jedna Republika Srpska na Kosovu, što međunarodna zajednica isključuje kao model. Tužno iskustvo u Bosni i Hercegovini sa Republikom Srpskom je znak upozorenja da se ne ponovi ista greška na Kosovu. Nađimo fer soluciju za srpsku manjinu, mislim da je to veoma mnogo u interesu Prištine i većinske zajednice. Ali ne prevenirajmo uspjeh time što ćemo biti previše strogi u stvarima koje trebaju više fleksibilnosti u procesu normalizacije.
RSE: Kada govorimo o manjini na Kosovu, iz godine u godinu se raspravlja o Zajednici opština sa srpskom većinom. Kosovo ulazi u još jednu godinu kada se očekuje njeno formiranje. Mislite li da će se sada desiti?
Petritsch: Mislim da u 2024. neće biti mnogo napretka u smislu okončanja koraka koji se još trebaju poduzeti. Mislim da 2024. sa izborima u EU i SAD-u, da se politički pritisak iz Vašingtona i Brisela neće materijalizovati prema rješenju. Zato treba naglasiti dvije stvari – bezbjednost je broj jedan za 2024., međunarodne trupe u BiH i na Kosovu treba ojačati, oni imaju zadatak da se ne desi incident kao Banjska ili bilo koji drugi mogući oružani konflikt, zato treba da posvetimo puno pažnje bezbjednosti. S druge strane iskoristimo 2024. zbog vakuma u liderstvu u SAD-u i EU, iskoristimo 2024. da zaista snažno radimo na predlozima.
Pomenuli ste Zajednicu, mislim da je u interesu Prištine da izađe sa fer prijedlogom. To je važno. Jasno, Beograd želi mnogo više za svoju manjinu, manjine uvijek žele da imaju više, ali to mora da bude rješenje koje je fer s jedne strane, a sa druge ne bi trebalo i moralo da razori funkcionalni sistem, politički sistem na Kosovu. I još nešto važno. Zašto se ovi incidenti dešavaju i češći su nego ranijih godina? Zato što se rješenje čeka već previše dugo, preko deset godina, i što se duže nema konstruktivnog odgovora na tako otvoreno pitanje, sve će biti gore. A to ne želimo, jer imamo dovoljno.
Evropa ima dovoljno problema u susjedstvu, Bliski istok i Ukrajina su susjedstvo. Oni su tako blizu Evropi, u svijetu globalizacije ovi konflikti su u našem susjedstvu, ne samo virtuelno, nego zaista. Zato mislim da proaktivnije inicijative treba preduzeti i za Prištinu je važno da izađe sa predlozima. Ništa nije važnije od razgovora na tehničkom nivou, uvijek govorimo zašto treba zajednica, ali jesmo li ikada govorili o detaljima?
Kako treba da takva zajednica izgleda, koje ovlasti treba da ima, koju oblast da pokriva, za mene je važnije da se izgradi takva zajednica od samog početka, pitati ljude, da li je neko direktno pitao ljude na sjeveru? Kako ćete regulisati odnose između većine na sjeveru i manjine, srpske većine i kosovsko albanske manjine tamo?
Nisu tamo 100 posto Srbi, tamo žive i kosovski Albanci, kakvi će biti ti odnosi? Razgovarati sa ljudima, to je odgovornost politika, posebno u Prištini da se vidi što su želje i ideje, i uzmite ih ozbiljno, da bi se došlo do fer rješenja. U tom direktnom unutrašnjem kosovskom dijalogu mogli bi doći do realističnijih odgovora, nego samo razgovora na najvišem nivou Prištine i Beograda.
Opširnije na portalu Radio Slobodna Evropa.