Kada se u decembru 2020. godine susreo sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom u Istočnom Sarajevu, odakle je putem preko Vraca sutradan došao u glavni grad Bosne i Hercegovine, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov mogao je, samo da se bolje zagledao, ili da mu je to Dodik pokazao, vidjeti u Donjim Miljevićima groblje na kojem su sahranjeni ruski plaćenici koji su tokom agresije na našu državu ratovali protiv Armije RBiH na sarajevskom ratištu.
Umjesto toga, od Lavrova, moćnog ruskog šefa diplomatije koji se na ovoj poziciji neprekidno nalazi 18 godina, danas je naša država dobila nimalo bezazlenu poruku, koja može imati nesagledive negativne posljedice po odnose dvije države, ali i krajnje neosnovano uvlači Bosnu i Hercegovinu u rusko-ukrajinski sukob.
- Kosovo i neki drugi dijelovi Zapadnog Balkana postaju leglo kriminala. Postoje teroristi, dileri droge. To je mjesto za regrutaciju plaćenika koji učestvuju u sukobima koji se postepeno raspiruju, uključujući i Sjedinjene Države. Postoje informacije da se plaćenici regrutiraju na Kosovu, u Albaniji, Bosni i Hercegovini i šalju u Donbas, između ostalog, kako bi Rusiju izbacili iz ravnoteže. Sada ponovno provjeravamo tu informaciju – rekao je Lavrov.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković najavila je da će se zvanično obratiti Ambasadi Rusije u BiH i zatražiti detaljnije pojašnjenje, a iz Ministarstva sigurnosti BiH su saopćili da se nijedan dražavljanin Bosne i Hercegovine ne nalazi na području Ukrajine, piše Faktor.ba.
Nadgrobni spomenici na groblju u Donjim Miljevićima vidljivi su golim okom sa ceste koja iz Istočnog Sarajeva vodi prema Vracama. Tu su sahranjeni ruski plaćenici koji su ratovali na strani Vojske RS-a, a pod pokroviteljstvom Rusije, dolazili u našu zemlju da bi “branili pravoslavlje”.
Iako postoji niz sumnji, ali i svjedoka da su Rusi počinili ratne zločine, na području Sarajeva i istočne Bosne, prije svega nad Bošnjacima u Višegradu, Tužilaštvo BiH nikada do danas nije istražilo njihovu ulogu u našoj zemlji.
Pogledajte video OVDJE.
Svake godine 12. aprila na dan kada su 1993. godine kod Višegrada poginula tri ruska vojnika, a više ih je ranjeno, obilježava se Dan ruskih dobrovoljaca. Organizira se kod krsta visine 5,5 metara podignutog u znak sjećanja na poginule ruske “dobrovoljce” na vojničkom groblju Megdan.
Ovaj datum je čak uvršten u kalendar značajnih historijskih događaja bh. entiteta Republika Srpska.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u aprilu prošle godine na osnovu prijave Udruženja Žena-žrtva rata “formiralo predmet” o obilježavanju Dana ruskih dobrovoljaca u Višegradu, ali ni do danas javnosti nije poznato da li je donesena tužilačka odluka.
Prema zvaničnim podacima Vlade RS-a, u redovima VRS-a od 1992. do 1995. godine ratovalo je oko 700 ruskih državljana.
Svjedokinja koja je preživjela silovanje u motelu Vilina vlas ispričala je jednom prilikom da su ruski vojnici bili prisutni u sobi u kojoj je silovana Jasmina Alispahić. Jasmina se u jednom trenutku otrgla ruskom vojniku koji je stezao okovratnik njene krvave košulje i kroz zatvoren prozor sobe na trećem spratu skočila u smrt.
U neposrednoj blizini Jevrejskog groblja, u Trebevićkoj ulici u Sarajevu, novembra 1993. godine osnovan je Treći ruski dobrovoljački odred. Njegov komandant je postao je bivši major Ruske vojske Aleksandar Škrabov. Taj odred je učestvovao u više operacija Vojske Republike Srpske. Aleksandar Škrabov je poginuo 4. juna 1994. godine.
Pogledajte video OVDJE.
Pored akcija na sarajevskom ratištu, učestvovao je i u operaciji na Goražde 1994. Odmah poslije pogibije Aleksandra Škrabova, i Treći ruski dobrovoljački odred je prestao da postoji. Nakon raspada ovog odreda Rusi su još jedno vrijeme proveli na Grbavici i Jevrejskom groblju pod komandom četničkog vojvode Slavke Aleksića, a 1995. godine, svi Rusi u Sarajevu uključili su se u jedinicu Beli vukovi Srđana Kneževića.
Najveći broj poginulih ruskih dobrovoljaca je ukopan na groblju u Donjim Miljevićima kod Sarajeva, a ruski grobovi se još nalaze na Sokocu, u Višegradu, Vlasenici, dok je dvadesetak tijela preneseno u Rusiju.
Jedan od najpoznatijih ruskih dobrovoljaca koji je ratovao u BiH jeste Igor Vsevoldovič Girkin. Sebi je dao ratno ime Strelkov. Za Strelkova se nakon rata u BiH čulo 2014. godine, kada je postao vođa separatista u Ukrajini. Smatra se odgovornim za rušenje malezijskog aviona, u čijem je padu poginulo 295 ljudi. Strelkov je od novembra 1992. do marta 1993. godine bio pripadnik Drugog ruskog dobrovoljačkog odreda.
Svoja ratna sjećanja objavio je 1998. godine u moskovskom listu Zavtra. Nakon BiH, Strelkov je dvije godine bio pripadnik Armije Rusije. Boravio je u Čečeniji, radio kao vojni obavještajac, pa, nakon Dagestana, došao u Ukrajinu.
U vrijeme dok je Strelkov bio u Višegradu, u ovom su se gradu dešavala masovna ubistva, mučenja i protjerivanja. Ruski dobrovoljci povezivani su sa silovanjima žena u motelu Vilina vlas. Također, prema nekim svjedočenjima, učestvovali su u ratnim zločinima sa skupinom Osvetnici, koja je bila pod komandom osuđenog ratnog zločinca Milana Lukića.
U Bosni i Hercegovini postoji mreža veza srpsko-ruskih nevladinih organizacija, vlasti Republike Srpske i niza pojedinaca iz Rusije koji su učestvovali u odvajanjima regije Krima od Ukrajine i borbama u Donbasu, okupljenih u organizaciju s više od 10.000 “dobrovoljaca”, pokazalo je istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Viktor Zaplatin i Aleksandar Kravčenko nisu bili samo ruski “dobrovoljci” u masi ljudi koja se u aprilu 2019. godine okupila na vojničkom groblju iznad Višegrada da bi odala počast poginulim koji su ratovali na strani VRS-a.
Još od svog odlaska iz BiH po završetku rata, njih dvojica i Vladimir Sidorov, čest gost višegradskih okupljanja, održavaju bliske veze i predvode političku partiju i organizacije koje nastoje stvoriti pozitivan stav prema odlasku na strana ratišta u Ukrajini, što je, po domaćim zakonima, zabranjeno.
Oni su dio mreže poznanstava koja povezuje ultradesničarsku rusku partiju, udruženja dobrovoljaca iz ukrajinske regije Donbas, Noćne vukove i organizacije i političare iz Republike Srpske, u kojima religija igra presudnu ulogu. Kravčenko je ranije za Radio Slobodna Evropa tvrdio da mu je zabranjen ulazak u Srbiju zbog pomaganja dobrovoljcima da odu ratovati u Ukrajini.
Na svom Facebook profilu objavio je i fotografiju s Gavrilom Stevićem.
Stević je bio prva osoba iz Bosne i Hercegovine koja je optužena za ratovanje u Ukrajini. Sud Bosne i Hercegovine oslobodio ga je optužbi za odlazak na ratište u Ukrajinu i pridruživanje paravojnim formacijama.
Tužilaštvo BiH se u optužnici protiv Stevića pozvalo na izjave svjedoka o tome kako je on na teritoriji Luganjske oblasti “bio običan vojnik” i da je “na punktovima vršio kontrole saobraćaja, vozila i ljudi”, za šta je dobivao plaću od 500 eura mjesečno.
Prema optužnici, Steviću je u odlasku u Ukrajinu pomogao Ravnogorski pokret te je Bratislav Živković iz Ravnogorskog pokreta putovao iz Beograda s grupom dobrovoljaca u kojoj je bio i Stević. Stević je tužiocima kazao da je u Ukrajinu išao kao novinar i književnik i da mu je komandant jedinice i lokalnog kozačkog atamana to i odobrio.
U svojim govorima u Višegradu u aprilu 2019. ruski dobrovoljci isticali su slične motive dolaska u BiH na početku 1993. godine – bliskost naroda i pravoslavnu povezanost.
- Hrabrost i spremnost ruskih “dobrovoljaca” u Višegradu davali su vjeru “ovdašnjem uplašenom narodu i snagu borcima VRS-a”, rekao je na obilježavanju Dana ruskih dobrovoljaca u Višegradu tadašnji savjetnik ministra za boračko-invalidsku zaštitu RS-a Milan Torbica.
- Dok su Srbi i Rusi zajedno, Allahov put neće biti uspostavljen, to je historija pokazala – kazao je Torbica prije prikazivanja filma “Nema tuđeg rata” o ruskim dobrovoljcima.
Pogledajte video OVDJE.