Unazad nekoliko godina skandali su kompromitovali Upravu za indirektno oporezivanje BiH, čiji bi zaposlenici trebali biti primjer slijepog praćenja slova zakona. Ali je suprotno te je zbog njihovih hapšenja i optuživanja urušen ugled institucije.
Riječ je o službenicima iz Regionalnog centra u Tuzli, a koji su nakon saslušanja pušteni na slobodu, uz obrazloženje da su krivična djela za koja se terete na kvalitetan način dokumentovana.
Njima se na teret stavlja da su godinama reketarili poduzetnike na pijaci Arizona, što je utvrđeno operativnim radom službenika SIPA-e, koji su ih posebnim tehnologijama prisluškivali. Osumnjičeni su također, navodno, prikrivali nezakonitosti prilikom uvoza robe koja je završavala na štandovima Arizone, a za uzvrat su uzimali novčane ili robne nagrade.
Sa saslušanja na posao
Kako saznajemo, nakon saslušanja u SIPA-i, Tužilaštvo BiH ih je pustilo na slobodu bez izdavanja bilo kakvih mjera zabrane. Iako je bilo očekivano da će im zbog mogućeg utjecaja na tok istrage biti zabranjen povratak na posao, ni do toga nije došlo.
Od glasnogovornika Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratka Kovačevića saznajemo da se od spomenutih šest službenika, dva i dalje nalaze na bolovanju, dok su četvorica prekidom ovakve vrste odsustva sa posla ponovo došli na svoja radna mjesta.
“Oni su zaključili bolovanje i vratili se na posao. S obzirom da službenicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH od nadležnih tijela nisu izrečene nikakve mjere koje bi ih spriječile u obavljanju službenih dužnosti, a kako uprava još uvijek nije od bilo koga obavještena o tome za šta se spomenuti službenici sumnjiče, ne postoji nikakav osnov da se u upravi pokrene bilo kakav postupak protiv njih”, kazao je Kovačević za Klix.ba.
Onoga trenutka kada Uprava za indirektno oporezivanje BiH, prema riječima Kovačevića, bude dobila zvaničnu informaciju iz SIPA-e ili Tužilaštva BiH, ili ukoliko bilo kojem službeniku budu izrečene određene mjere koje će utjecati na njegov dalji rad u instituciji, uprava će postupiti u skladu sa važećim zakonskim propisima.
Skandal za skandalom
Inače, ovo nije prvi put da skandal ovakve vrste potresa Upravu za indirektno oporezivanje BiH, kao i da istrage ulaze u sferu besmisla. Dramatična hapšenja uglavnom završe saslušanjima i puštanjem na slobodu osumnjičenih, nakon čega uredno završavaju na svojim radnim mjestima.
Izrečenom u prilog ide i primjer iz 2014. godine, kada je realizirana akcija kodnog naziva “Pandora” u kojoj je uhapšen bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemal Čaušević, skupa sa još pedesetak osoba, među kojima je bio i određeni broj zaposlenika te državne institucije, koji su godinu dana kasnije vraćeni na posao.
Svi oni se sumnjiče za krivična djela organiziranog kriminala u vezi s krivičnim djelima porezne utaje ili prevare, carinske prevare, pranja novca i zloupotrebe položaja ili ovlasti, vezano za uvoz tekstilne i druge robe, oštetivši državu za okvirno dvije milijarde maraka.
Iz SIPA-e su nakon realizacije jedne od najopsežnijih akcija kazali da su se osumnjičeni bavili kriminalom od momenta uspostavljanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Nakon Pandore, upravu je potresao još jedan skandal, koji se odnosio na zapošljavanje osuđenika i osobe pod istragama za krivična djela.
Name, putem konkursa raspisanog u oktobru 2014. u ovu državnu instituciju su zaposlene dvije osobe, od kojih je jedna već osuđena za poresku utaju, a protiv nje se u to vrijeme vodio i postupak za organizovani kriminal, dok je druga, prema medijskim napisima iz tog perioda, jedna od osumnjičenih u predmetu Kemal Čaušević i drugi.
Pod istragom se prije pet mjeseci našao i još jedan zaposlenik koji je prijavljen za krivična djela pranja novca i pronevjere u službi te da je oštetio budžet institucija BiH za okvirno 63.000 KM.
Protiv njega su prijavu Tužilaštvu BiH uputili inspektori SIPA-e, tereteći ga da je navodno u dužem periodu od institucije u kojoj radi naplaćivao putne troškove i naknadu za odvojeni život, iako na to nije imao pravo.
Slobodno se može reći da su svi dosadašnji skandali urušili kredibilitet državne institucije, čiji bi zaposlenici u potpunosti trebali biti posvećeni zaštiti interesa BiH, odnosno provođenju poštivanja svih procedura te represivnom djelovanju u slučajevima utvrđivanja kršenja slova zakona od trećih osoba.