Trijumfalna posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu okončana je obećanjima o novoj, milijardama dolara vrijednoj, američkom pomoći, no ne i onim što je on tražio – američkim tenkovima, borbenim avionima i preciznim projektilima dugog dometa, piše New York Times.
SAD, tvrdi američki list, uporno govori da se radi o oružju koje neće slati u Ukrajinu, koja se bori protiv ruske invazije, no tokom deset mjeseci rata limiti američke podrške Kijevu su se proširili u korist Ukrajine, što je razlog zbog kojeg Zelenski smatra da od Washingtona može dobiti i više.
Zelenski je desetosatnu posjetu Washingtonu u srijedu završio sa skoro dvije milijarde dolara vrijednim oružjem i opremom, kao i dobrom voljom Kongresa da iduće godine Ukrajini pruži još skoro 50 milijardi dolara pomoći.
Dok Zelenski nije dobio sve sa svoje liste želja, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je da je SAD odlučan dati Ukrajini ono što joj treba, no odbio je dati detalje.
Strategija pritiska na saveznike
“Svaki predsjednik ili komandant bi u istim okolnostima želio dobiti što je više moguće, i to što prije. Mi smo odlučni ispuniti svoj dio i pomoći“, kazao je Kirby.
Posjeta Zelenskog Washingtonu je, ocjenjuje NYT, bila nova demonstracija njegove strategije pritiska na saveznike.
Komplirao je duboku zahvalnost na pomoći koju je SAD poslao, s rastućim zahtjevima za još oružja, znajući da neće dobiti sve što želi, ali vjerujući da kombinacija kontinuiranih apela i pomaka na ratištu može natjerati Washington da promijeni stav i isporuči Ukrajini dodatne sisteme bez rizika od opasnije eskalacije odnosa s Rusijom.
Ukrajinski zvaničnici mjesecima šalju vapaje za oružjem, a Mihajlo Podoljak, savjetnik Zelenskog,nedavno je čak objavio “Božićnu listu želja“.
Američki predsjednik Joe Biden ispunio je jednu – bateriju sistema protuzračne odbrane Patriot, no četiri ostale nije, među kojima su tenkovi i projektili dugog dometa.
Prihvatanje rizika od Bidenove administracije povećavalo se kako je rat odmicao.
Neki sistemi naoružanja, koji su na početku rata bili ispod stola, poput raketnog sistema HIMARS i Patriota, u međuvremenu su ili odobreni, ili su već u na ratištu.
Tri kategorije oružja koje se ne šalje
No, neki američki dužnosnici tvrde da se promijenila priroda rata, a ne nivo rizika koji Bijela kuća tolerira.
Ukrajina je imala veću potrebu za sistemom HIMARS nakon što se rat pretvorio u artiljerijski dvoboj.
Bidenova administracija odlučila je poslati bateriju Patriot kada je Rusija počela kontinuirane napade na elektroenergetsku infrastrukturu Ukrajine kako je nastupila zima.
SAD je to učinio tek kada je postao siguran da sofisticiranije oružje zaista može napraviti razliku na ratištu.
Američka adminstracija tvrdi da se oružje koje se, prema trenutnim mjerilima, ne može slati u Ukrajinu dijeli u tri kategorije.
Prvu grupu čini oružje poput dalekometnij projektila ATACMS, s dometom od 190 milja (305 kilometara).
SAD se plaši da bi Ukrajina, ako stvari po nju budu išle loše, mogla iskoristiti te projektile za napad na Rusiju, što bi Vladimira Putina možda primoralo da proširi rat.
Tenkovi Abrams i avioni F-16 ‘na čekanju
U drugu kategoriju spada oružje poput naoružanih dronova MQ-1C Gray Eagle i MQ-9 Reaper, kojima bi Ukrajina mogla napasti širi niz ciljeva.
Dužnosnici Pentagona izrazili su zabrinutost da bi Rusija mogla doći do njih te iskoristiti njihovu naprednu tehnologiju ukoliko ti dronovi budu oboreni ili se sruše.
U trećoj kategoriji su borbeni tenkovi Abrams i avioni F-16, neka od najnaprednijih oružja u američkom arsenalu.
Washington smatra da Ukrajina već ima dovoljno tenkova i aviona od drugih zemalja.
No, osim toga, oni zahtijevaju kompleksnije održavanje, većinom od ugovorenih kompanija, koje u Ukrajini možda ne bi mogle raditi u sigurnom okruženju.