Nova metodologija za pristupanje zemalja kandidata i potencijalnih kandidata EU biće prezentovana u narednom periodu, najvjerovatnije do kraja januara.
Naime, kako je izjavila Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije, nakon predstavljanja metodologije, novi plan modernizacije biće predstavljen i “prijateljima na zapadnom Balkanu”, među kojima je posebno istakla Albaniju i Sjevernu Makedoniju, kojima je Francuska na prošlom samitu uskratila saglasnost za početak pretpristupnih pregovora. Da bi se ovog puta stvari mogle pomjeriti s mrtve tačke, svjedoči i nedavni razgovor Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, s predstavnicima Sjeverne Makedonije, kojima je prenio da se Francuska nakon usvajanja novih kriterijuma više neće protiviti početku pregovora te zemlje s EU.
Kako nam je nezvanično rečeno, prva ozbiljna rasprava unutar EU na temu proširenja biće održana na martovskom samitu evropskih šefova i vlada te će se nakon tog samita trasirati put i razjasniti svi detalji na majskom samitu EU zapadni Balkan, koji će biti održan u Zagrebu pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjedavanja EU.
O zagrebačkom samitu je, inače, u srijedu s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, i kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem razgovarao Žozef Borel, visoki predstavnik za spoljne poslove EU, a spomenuo ga je i Andrej Plenković, premijer Hrvatske, koja predsjedava EU, ponovivši da je proširenje i nastavak puta Albanije i Sjeverne Makedonije njihov prioritet.
“Kada se radi o kredibilitetu politike proširenja, važno je da se očuvaju principi poštovanja političkih kriterijuma i individualnog napretka. Svaki od kandidata treba da bude ocijenjen odvojeno u skladu s postignutim rezultatima”, rekao je Plenković.
Što se tiče konkretnog sadržaja kriterijuma, Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, očekuje najmanje četiri stuba, odnosno postepeno povezivanje, mogućnost ponovnog otvaranja poglavlja, odnosno vraćanje zemlje na prethodno stanje ako dođe do nazatka, strože uslovljavanje za prelazak u narednu fazu te pristup strukturnim fondovima EU za sprovođenje definisanih reformi.
“Ako bi se dogovor mogao postići u maju, to bi bilo od veoma vidljive simboličke važnosti za Hrvatsku, jer bi se tokom hrvatskog predsjedavanja pojavila poboljšana metodologija s ciljem da se pozicionira kao strateški partner zemalja u regiji. S obzirom na to da je veliki broj zemalja, uključujući Slovenija, već potpisalo jasnu namjeru za nastavak pregovora o pristupanju, vjerujem da će to biti prioritet na samitu u Zagrebu”, kaže Kočan za “Nezavisne”.
Dodao je da je svjestan da je kredibilitet EU oslabljen, ali da je moguće postići novi zamah u evropskim integracijama ako se pokaže uspjeh poboljšane metodologije.
“Ovo je prioritet za novu Europsku komisiju, koja, u svjetlu sve većih globalnih izazova i neliberalnih vanjskopolitičkih akcija SAD, Rusije, Turske i Kine u regionu, mora odgovoriti i ponuditi institucionalnu, bezbjednosnu, ekonomsku i političku sigurnost zapadnom Balkanu”, zaključuje on.