Njemački politički magazin Der Spiegel donosi intervju s njemačkom državnom ministricom Annom Lührmann (Zeleni), koja kaže kako je njen posjet Banjoj Luci bio znak da ‘mi stojimo na strani naroda Republike Srpske‘, prenosi Deutsche Welle.
Dodikova nacionalistička agenda nema podršku u stanovništvu, dodaje Lührmann u razgovoru za Spiegel i ističe:
– On sve agresivnije gura svoju separatističku agendu, huška protiv određenih etničkih grupa i krši Ustav države. Pokušava prisiliti državne službenike da prijeđu u institucije Republike Srpske. Zbog toga smo – s austrijskom ministricom vanjskih poslova – uveli ciljane sankcije protiv odgovornih za ovu opasnu politiku. To uključuje zabranu ulaska u Njemačku i Austriju, što će imati i gospodarske posljedice za njih. Te sankcije se eksplicitno ne odnose na građane RS-a.
– Naš posjet smo uredno najavili i pratila nas je državna policija i policija RS-a. Imali smo lijepu šetnju, odličan ručak i sjajne razgovore. Međutim, policija RS-a nam je sve jasnije počela davati do znanja da bismo trebali napustiti grad. Na kraju su nam rekli da više ne mogu jamčiti našu sigurnost i da moramo odmah otići – ili će nas oni ispratiti. Proglašena sam ‘personom non grata‘, kaže Lührmann.
Na pitanje Spiegela je li možda imala priliku vidjeti ‘ekstremne srpske nacionaliste, koji su u prošlosti već napadali aktiviste‘, njemačka državna ministrica je odgovorila:
– Srećom, nismo imali direktan susret s takvim ekstremistima. Ipak, bilo je jasno da je naša sigurnost u jednom momentu bila ugrožena. Zato smo i napustili grad.
‘Dodik mora osjetiti posljedice‘
Isti događaj u listu Tageszeitung (TAZ) komentira Erich Rathfelder:
– U današnjem svijetu se više skoro ničemu ne treba čuditi – to je već neko vrijeme ‚normalno‘. Ali s kakvom drskošću je vođa bosanskih Srba Milorad Dodik postupio prema njemačkoj državnoj ministrici za Europu Anni Lührmann (Zeleni) ostavlja čovjeka opet bez riječi. Kada taj gospodin izbaci Annu Lührmann iz Banje Luke, s teritorija u BiH kojim on dominira, čak ju fizički ugrozi i proglasi personom non grata, to mora izazvati dodatne europske reakcije.
Komentator TAZ-a nastavlja: ‘Dodik je upravo dobio zabranu ulaska u Njemačku i Austriju. Čak je morao pobjeći iz Izraela, iako se, poput svih desničarskih ekstremista, pokušao na konferenciji posvećenoj žrtvama Holokausta prikazati kao prijatelj Židova i predstaviti kao žrtva bosanskih muslimana‘.
Rathfelder dodaje:
– Ali taj pokušaj nije uspio, jer povijesno svjesni Židovi, poput francuskog filozofa Bernarda-Henrija Lévyja, poznaju situaciju u Bosni. Oni znaju za desetke tisuća zločina koje su srpski nacionalisti počinili tijekom etničkog čišćenja nad Bošnjacima u razdoblju od 1992. do 1995.
– Dodik se nada da će u svijetu Trumpa i Putina stati na ‚pravu‘ stranu – stranu moći. On se nada uništenju i poniženju Europe. Na Anni Lührmann je Dodik, kao mačo i neprijatelj Njemačke, želio demonstrirati svoju moć. Svojim anti-njemačkim stavom pokušava se nadovezati na osjećaje protiv Njemačke iz Drugog svjetskog rata. Pobjeda multietničkih partizana 6. travnja 1945. označila je početak multietničkog Sarajeva; napad 6. travnja 1992. označio je početak njegovog uništenja, kaže se u članku njemačkog lista.
– Njemačka ministrica je s pravom ukazala na krhkost Dodikove baze moći. Mnogi bosanski Srbi su siti svega i napuštaju zemlju. Međutim, ne idu ni u Mađarsku niti u Rusiju – nego u zapadnu Europu, uključujući i Njemačku, zaključuje se u tekstu Ericha Rathfeldera za list Tageszeitung iz Berlina.
Kako Dodik zamišlja budućnost RS-a?
– Više od desetljeća Milorad Dodik prijeti demontažom BiH. Bezbrojne su uvrede kojima je napadao BiH, nazivajući ju ‚državom na papiru‘, ‚umjetnom tvorevinom‘ ili ‚monstrumom od države‘, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u članku pod naslovom ‘BiH pod pritiskom‘.
Autor teksta Michael Martens pojašnjava kako Dodik, kao predsjednik Republike Srpske koja je ‘prema međunarodnom pravu dio BiH i samo kao takva priznata‘, želi RS izdvojiti iz BiH, ali ‘nije jasno zamišlja li njenu budućnost kao neovisnu državu ili kao dio Srbije‘.
– Ishod trenutačnog sukoba odlučuje i o tome hoće li bosanska država opstati. Zbog toga je ova borba za moć i vlast od značaja za cijeli zapadni Balkan – jer bi raspad BiH mogao imati posljedice za druge regionalne sukobe, posebno na Kosovu, navodi se u članku FAZ-a.
Podsjeća se i kako je krajem 2021. parlament RS-a u Banjoj Luci usvojio Dodikovu inicijativu da se prekinu veze RS-a s centralnom državom i uspostave paralelne institucije – u poreznom sustavu, pravosuđu i obrani. SAD je početkom 2022. zbog toga uveo sankcije Dodiku i nekolicini njegovih suradnika. Dodiku su se usprotivili i pravosuđe BiH, kao i visoki predstavnik Christian Schmidt koji je proglasio Dodikove poteze nevažećima.
‘Dodik pritisnut uza zid‘
Pošto je Dodik, nakon kratkotrajnog zastoja, nastavio sa secesionističkim potezima, piše dalje FAZ, nedavno je u prvostupanjskom sudskom postupku proglašen krivim za nepoštovanje Schmidtovog ukaza.
Nakon što je ignorirao presudu, izdat je nacionalni uhidbeni nalog. Zatraženo je i raspisivanje međunarodne tjeralice, ali je Interpol to odbio, piše dalje FAZ. I dodaje kako je ‘navodno Srbija intervenirala u Dodikovu korist‘, a Beograd ‘uvjerio glavno tajništvo Interpola da bi međunarodni nalog za uhićenje u Dodikovom slučaju prekršio statut Interpola koji zabranjuje političke intervencije‘.
– U suštini se sve svodi na pitanje: može li izvršna vlast u BiH provesti uhidbeni nalog koji je izdalo njeno pravosuđe? Do sada je odgovor bio: ne, navodi FAZ.
U članku se citiraju analitičari koji kažu da čak i s novim rukovodstvom državna policija SIPA neće uhititi Dodika, jer ga čuva teško naoružana pratnja.
– Ali – zar za takve slučajeve ne postoji vojna misija EUFOR-a Althea? Prvi zapovjedni EUFOR-a 2004., britanski časnik David Leakey, tada je izjavio da misija ima ‘i sposobnost i volju‘ da uhiti osumnjičene ratne zločince, koji tada u većem broju još nisu bili izručeni UN-ovom sudu za ratne zločine, piše FAZ.
– Bi li vojnici EUFOR-a sada trebali ili mogli osigurati Dodikovo uhićenje – oko toga se mišljenja razilaze. U Sarajevu se postavlja pitanje: zašto uopće postoji vojna misija, ako ne za djelovanje u ovakvim momentima, piše u članku lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, zaključuje DW.