Književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis bio je uvodničar na današnjoj sesiji Kruga 99 koja je održana na temu “Ko blokira liberalno građansko uređenje u Crnoj Gori, BiH, Kosovu i Makedoniji?”
Na konferenciji uoči sesije, Nikolaidis je rekao kako su u toku preslagivanja snaga na području Zapadnog Balkana.
“Ono što nije sporno i zašto treba biti vrlo zlonamjeran da bi bilo negirano je da se u ovoj regiji dešava nešto veliko. Dešava se novo preslagivanje, nova raspodjela moći. Uvijek kada se dešavaju takve stvari situacija je složena i opasna. U takvim preslagivanjima, po pravilu nešto krene po zlu i onako kako planeri nisu očekivali”, rekao je Nikolaidis.
Nakon toga, osvrnuo se na politiku međunarodne zajednice prema BiH, ali i regiji.
“Politike međunarodne zajednice prema regiji, a naročito BiH, nisu transparentne. Liberalne demokratije se pozivaju na transparentnost, ali uz svo uvažavanje činjenice da je diplomatija diskretna aktivnost, morao bih reći da bi bilo korisno da velike sile praktikuju ono što pripovijedaju. Insistiranje na ovakvom uređenju BiH nije ništa drugo do obje ruke dignute u vazduh i Bosna koja je puštena niz vodu”, poručio je.
Kada je riječ o regionalnim inicijativama, Nikolaidis je ponovio kako Sjedinjene Američke Države podržavaju priču o Otvorenom Balkanu.
“Otvorena podrška SAD-a inicijativi Otvoreni Balkan i tu leži ključ za čitanje onoga što se dešava. EU je protiv Otvorenog Balkana. Vrlo je jasno rečeno da je prioritet Berlinski proces te da EU misli da ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Otvoreni Balkan predstavlja smetnju Berlinskom procesu”, ističe književnik.
Naglasio je kako svi oni koji su protiv Otvorenog Balkana gube i vlast u državama regije.
“U Crnoj Gori je pala vlast Mile Đukanovića kojoj je bilo vrijeme da padne. Međutim, to je, gle čuda, bila i vlast koja se suprotstavljala inicijativi Otvorenog Balkana. U BiH je vlast izgubila SDA, koja je zaslužila da izgubi, ali koja je također bila protiv Otvorenog Balkana. Na Kosovu je protiv Otvorenog Balkana Kurti. Njega na svaki način pokušavaju ukloniti sa vlasti. Budući da ne uspijevaju, dolazi do bizarnih situacija u kojoj američki izaslanici saopštavaju da će nekakve sporazume sprovoditi bez obzira na to da ih Kurti nije potpisao”, objašnjava Nikolaidis.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Nikolaidis ističe kako je umjesto Milatovića protivkandidat Đukanoviću trebao biti Milojko Spajić.
“U Crnoj Gori na predsjedničkim izborima protivkandidat Đukanoviću trebao je biti lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić. Međutim, njegova kandidatura je odbijena iz razloga što ima i srpsko državljanstvo. Zanimljivo, Spajić je bio protiv Otvorenog Balkana. Zamijenjen je kandidatom koji je za Otvoreni Balkan. Jasno je da je to projekat koji je oživio i koji se gura punom parom”, ističe on.
Na kraju, Nikolaidis je poručio kako će se nakon Crne Gore pritisak prebaciti na Bosnu i Hercegovinu.
“Nakon što Crna Gora uđe u Otvoreni Balkan, sav pritisak ide na Bosnu i Hercegovinu. To je politički projekat SAD-a, a političke projekte SAD-a je vrlo teško odbiti. Kad se njima kaže ne, to ima nemalu cijenu. Pritisak na BiH za ulazak u Otvoreni Balkan će rasti i to je neizbježno”, zaključio je Nikolaidis.