Gordan Lauc, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade RH, kazao je u „Otvorenom“ HRT-a da je najveće pitanje kod ovog virusa zašto neki ljudi razvijaju tešku bolest, dok drugi nemaju gotovo nikakvih simptoma.
Dodao je da to ulazi u domenu personalizirane medicine, oni se time bave i istražuju glikane, biomarkere po kojima se ljudi razlikuju, a različite krvne grupe su različito podložne Covidu-19.
– Krvna grupa A ima najveći rizik, 40 odsto je veći rizik – rekao je Lauc pojašnjavajući da, kada gledamo po dobi, osobe starije od 70 godina imaju 100 puta veći rizik da će razviti teški oblik bolesti nego mladi ljudi.
Lauc je rekao da pokušavaju naći druge naznake koje bi pomogle da identificiraju ljude koji bi mogli razviti teži oblik bolesti.
– Ovo je jedna vrlo teška i komplicirana bolest s kojom smo se susreli i radi nam velike epidemiološke komplikacije – rekao je Krunoslav Capak, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Govorio je o serološkoj studiji provedenoj na građanima RH, ona je pokazala da je 60 do 70 odsto ljudi imalo neke simptome, dok 30 do 40 odsto ljudi nije imalo nikakve simptome. Oni nisu ni znali, pojasnio je, da su se susreli s virusom, a ostvarili su mnoge kontakte tokom kojih su bili zarazni.
– To je najveći problem ove bolesti – vrlo je širok aspekt osoba koje se nalaze u populaciji koje ni ne znaju da su zarazne, a zarazne su – rekao je Capak.
– Veliki problem u ovoj situaciji je da smo prije nekoliko mjeseci krenuli od apsolutne nule, nismo znali ništa. Uključile su se tisuće znanstvenih grupa i počele su to istraživati i do danas je objavljeno više od 30.000 znanstvenih radova. Ima boljih, ima lošijih, ima potpuno krivih i mi tek sada pokušavamo shvatiti što smo naučili u posljednjih pola godine – rekao je Lauc.
Smatra da je došlo vrijeme da se, umjesto malih, brzih studija, provode velika istraživanja koja će davati konkretne odgovore.
Govorio je o istraživanju provedenom na 7.000 oboljelih, gledali su kako teče oporavak ovisno o vremenu u kojem su se razboljeli. Istraživanje je provedeno u osam bolnica u Europi i 15 u Kini. Pokazalo se da je za svaki stepen za koji se temperatura povisila, smrtnost opala za 15 odsto, po tome zaključuju da u tropskoj regiji, iako ima zaraženih, vrlo je malo mrtvih.
– Naš imuni sustav je ojačao sa proljećem. Ne možemo reći što se točno dogodilo, ima puno različitih komponenti, ali činjenica je da je danas virus manje smrtonosan nego što je bio u ožujku, a da se virus nije promijenio – rekao je Lauc.
Dodao je kako se nije promijenio virus, već okolnosti u našem organizmu i kako mi na njega reagiramo.
Virus će najesen, rekao je, biti jednak.