Piše: SENAD AVDIĆ
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske ne treba se odazivati na pozive Suda Bosne i Hercegovine dok mu to ne dopusti njegovo zdravstveno stanje. To je kompromisan zaključak kojeg je noćas usvojila Narodna skupština ovog bosanskohercegovačkog entiteta. U prvoj verziji zaključaka bio je sadržan poziv Dodiku da ubuduće uopće ne prisustvuje suđenjima u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi protiv njega i Miloša Lukića. U međuvremenu je Sud BiH odgodio nastavak glavnog pretresa koji je bio zakazan za danas (25. decembar) i zakazao novo ročište za ponedjeljak 30. decembra.
BIRANI PACIJENT JE NEDOSTUPAN
Milorad Dodik je, podsjetimo, operisan u Beogradu 9. decembra a osam dana kasnije je otpušten iz bolnice i upućen na kućno liječenje. Iako je tražio da ga se od sudskih obaveza oslobodi u naredna tri mjeseca vještak medicinske struke dr. Haris Vranić ocijenio je da je predsjednik RS u mogućnosti da prisustvuje današnjem suđenju. Protiv njegovih zaključaka su se pobunili beogradski ljekari, Dodikovi advokati i vladajuća politička struktura u Republici Srpskoj.
Proces koji se na Sudu Bosne i Hercegovine već mjesecima vodi protiv njega i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika RS, zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika u BiH, jedan je u nizu slučajeva u kojima se Dodik posljednjih godina našao na udaru pravosudnih institucija. Prije skoro četiri godine, početkom 2021., godine on je u Tužiteljstvu BiH ispitan u vezi sa u to vrijeme vrlo aktuelnom aferom „Ikona“ koja je imala ozbiljne međunarodne reperkusije. On je ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu prethodno poklonio ikonu za koju se kasnije ispostavilo da je ukradena mnogo godina ranije u Ukrajini. Lavrov je nakon toga skandala predao ikonu u ambasadu BiH u Moskvi odakle je vraćena natrag u Dodikov kabinet. Nije poznato da je Tužiteljstvo BiH nakon saslušanja Dodika poduzelo ikakve dodatne istražne radnje u ovom slučaju. Glavna Tužiteljica tada je bila Gordana Tadić koja će nedugo kasnije biti uvrštena na „crnu listu“ Sjedinjenih Američkih Država.
Prethodno je, u decembru 2016.godine Dodik saslušan u Tužiteljstvo koje formiralo predmet u vezi sa referendumom kojeg je organizirao tri mjeseca ranije a koje je Ustavni sud BiH proglasio nelegalnim. Ni u ovom slučaju se nije otišlo dalje od rutinskog saslušanja Dodika„u svojstvu osumnjičenog“.
U vrijeme kada se predsjednik RS još nalazio u bolnici u Beogradu mediji su objavili da bi on uskoro trebao ponovo ispitan u predmetu „Pavlović banke“, odnosno problematičnoj kupovini vile u elitnom beogradskom naselju Dedinje. U vezi sa ovim Dodik je već ranije bio saslušavan dva puta, posljednji put 2022. godine. Riječ je, također, o prilično starom slučaju koji se u Tužiteljstvu BiH „kiselio“ nekoliko godina. Dodik je 14. maja 2007.godine, dakle u vrijeme kada je bio predsjednik Vlade RS, kupio vilu na Dedinju koja ga je koštala 750 hiljada eura, objašnjavajući da je platio novcem od kredita podignutog u „Pavlović banci“. Kasnije će se pokazati da je on kredit u „Pavlović banci“ podigao više od godinu dana kasnije, 27. juna 2008. godine.
MATE ĐAKOVIĆ I NJEGOV ŠEF
Iako je Dodik do sada relativizirao ovaj slučaj uz uobičajeno objašnjenje da je riječ o „političkom progonu“, ne može se reći da je baš relaksiran kao što pokušava ostaviti dojam u javnosti. Da ga sumnjive transakcije u „Pavlović banci“ i beogradskoj „Komercijalnoj banci“ prilično žuljaju vidljivo je iz njegove, danas gotovo zaboravljene komunikacije sa novinarom Matom Đakovićem.
Istraga protiv Dodika je pokrenuta tokom 2015. godine. Nešto kasnije, u ljeto 2016. godine, prema informacijama koje je uz dozvolu Suda BiH prikupila Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) Đaković je kod tadašnjeg Glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića lobirao za Milorada Dodika. U jednom telefonskom razgovoru (kojeg je objavio portal „Žurnal“) poznati novinar referira Dodiku o rezultatima svoje specijalne misije. „Slušaj, šefe“, govori Đaković, „bio sam danas sa Glavnim. Završili smo oko „Bobar banke“. Tamo te sigurno neće biti. U „Pavlovića“ će, također, biti u redu. Obećano mi je da će zatvoriti istragu i u predmetu „zlato“. Kad se vidimo, prenijet ću ti ostalo.Ne mogu telefonom“.
Goran Salihović („Glavni“), koji je u međuvremeno preminuo, kao ni njegova nasljednica Gordana Tadić,(također bliska novinaru Đakoviću) nisu uspjeli „završiti“, već eventualno samo prolongirati, usporiti istragu oko Dodikovog manevra sa „Pavlović bankom“. To potvrđuje činjenica da je prije dvije godine tadašnji član Predsjedništva BiH davao (drugi po redu) iskaz Tužiteljstvu BiH na tu „okolnost“. Vjerovatno je to jedan od razloga zbog kojih je predsjednik RS prije mjesec dana grubo napao Milenka Kajganića, glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH. „Ovaj glavni tužilac što dolazi i Banjaluke je politički motivisan, uvučen u ralje međunarodnog faktora i muslimana“, zagrmio je uzrujani Dodik. „Ali“, dodao je ironično, „negdje ću mu možda oprostiti, zato što će mi pomoći da razbijem ovu BiH, ovako nakaradnu, jer je on (Kajganić, op. SA) dio te nakaradnosti.“
Prema spekulacijama medija, namjera Tužiteljstva BiH, da ponovo sasluša Milorada Dodika u vezi sa njegovim financijskim mešetarenjem, odnosno pranjem nvovca tokom kupovine kuće u Beogradu, došla je nakon što su se u istrazi pojavili novi, do sada nepoznati dokazi. Za predmet „Pavlović banka“ u Tužiteljstvu BiH svojevremno su bili zadužena dvojica državnih tužitelja, Džermin Pašić i Mirza Hukeljić. U međuvremenu je Hukeljić prešao na Vrhovni sud Federacije BiH, pa je na ovaj slučaj raspoređena tužiteljica Elvira Stanojlović.
OPSTRUKCIJE IZ SRBIJE I SVJEDOCI IZ AMERIKE
U pravosudnim, političkim i medijskim krugovima se mjesecima „šuškalo“ o novim dokazima i svjedocima koji bi mogli ubrzati i „pojačati“ tužiteljsku istragu protiv Dodika. Govorilo se da je moguće da je Tužiteljstvo Srbije konačno dostavilo dokumentaciju o kupovini vile u Boegradu. O tome je prije dvije godine u Parlamentu BiH govorio glavni tužitelj Milenko Kajganić, tvrdeći da Srbija izbjegava svoje obaveze regulirane Međunarodnom pravnom pomoći. No, saznajemo, do današnjeg dana iz Srbije nije u Sarajevo stigla originalna dokumentacija koja bi svjedočila o transakciji preko „Pavlović banke“ iz BiH i „Komercijalne banke“ iz Srbije, a bez nje nije moguće podići optužnicu protiv Dodika. Poznavatelji političkih prilika tvrde da je i to jedan od razloga zbog kojih je on bespogovorno lojalan srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću bez čije suglasnosti nije moguće doći do tražene dokumentacije
Također se moglo čuti da su se kao novi svjedoci Tužiteljstva BiH (po)javila djeca Slobodana Pavlovića, preminulog vlasnika „Pavlović banke“ koja su, navodno, dostavila dokumentaciju koja kompromitira lidera Republike Srpske. No, potvrde tih spekulacija za sada nema.
Ono što je, međutim, prema našim saznanjima tačno, je da se Tužiteljstvu BiH prije više mjeseci obratila jedna od nekada visokopozicioniranih službenica „Pavlović banke“ koja je u međuvremenu odselila u Sjedinjene Američke Države. Ona je, prema tim izvorima, ponudila da iznese svoja insajderska saznanja o sumnjivim aranžmanima njene bivše banke sa Miloradom Dodikom. Navodno je zauzvrat tražila da se pravosudne institucije Bosne i Hercegovine potrude da joj preko svojih međunarodnih veza osiguraju neophodne „papire“ za trajni boravak u SAD-u!
Tužitelji Tužiteljstva BiH su, i to je jedino što je manje-više poznato, prije nekoliko mjeseci putovali u Sjedinjene Američke Države i sreli se sa pomenutom gospođom, što bi trebalo značiti i da su ispunjeni njene uvjeti pod kojim je prihvatili pomoći i svjedočiti u istrazi koja se godinama, uz brojne opstrukcije i prepreke vodi protiv Milorada Dodika. Navodno bi se predsjednik Republike Srpske tokom najavljenog saslušanja u Tužiteljstvu BiH trebao izjasniti o novim okolnostima i saznanjima prikupljenim upravo u razgovoru sa svjedokinjom iz SAD-a, bivšom funkcionerkom „Pavlović banke“.
Ukoliko se potvrde informacije sa kojima raspolažemo, tada bi se i nova hajka Dodikovih političkih partnera i podređenih mu političara na pravosudne institucije BiH, koja je kulminirala posljednjom sjednicom Narodne Skupštine, mogla dovesti sa gotovo izvjesnim i vrlo skorim podizanjem optužnice protiv njega. Nova optužnica se, ponovimo, odnosi na famozni kredit u „Pavlović banci“, odnosno pranje 750 hiljada dolara tokom financijske transakcije od prije 15-ak godina.