Vježba američkih vojnih snaga, koja će se održati na evropskom tlu, poruka je zvaničnoj Moskvi, saglasni su analitičari. Posebno je to vidljivo u BiH, odakle se šalje poruka jačanja američkog uticaja na Balkanu.
Vojna vježba „Brzi odgovor 21“, počinje za par dana. U BiH će se održati na tri lokacije – poligonima Manjača i Glamoč, te kasarani Dubrave kod Tuzle. Ova vježba dio je velike multinacionalne vježbe „Branilac Evrope 21“, koju američka Vojska sprovodi, povezujući četiri različite vježbe u Evropi. U vježbi u BiH, učestvovaće 500 vojnika Oružanih snaga BiH i oko 700 pripadnika američkih vojnih snaga, sa opremom koja je ranijih dana sukcesivno stizala u BiH. Vojni analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar, kaže da ovo nije samo vježba već i snažna poruka da BiH, iako je od ranije stav Republike Srpske poznat po pitanju NATO-a, nastavlja saradnju sa partnerima iz NATO saveza.
NATO se pita za teriitoriju Evrope
„Ova vježba pokazuje koliko je Americi stalo do ovog geopolitičkog područja, koje je razjedinjeno. Imamo Federaciju koja je za NATO i RS koja je protiv pristupanja, ali je za saradnju“, kaže Kozar, ističući da se radi o vježbi u okviru Partnerstva za mir, čiji je dio i Srbija.
Iako se ne radi o vježbi pod direktnim patronatom NATO-a, vodi je i sprovodi njen najjači član. Poruka je jasna, bez obzira ko zvanično stoji na čelu vježbe, kaže vojni analitičar iz Beograda, Aleksandar Radić. A ona glasi, da je Amerika tu su da štiti prostor Evrope i zapadnog Balkana`. Takođe, samo dio vježbe se zove „Brzi odgovor 21″ i odnosi se na dio Balkana, kaže Radić, skrećući pažnju na američki naziv vježbe.
„Upravo je to veoma jasna poruka, ali i u širem kontekstu, ne striktno vezana samo za BiH. Takođe, interesantno je da su dio angažovanih snaga, savjetnici iz novoformiranih jedinica koje Amerikanci sada imaju namjenski za to, gdje se uspjeh zadataka mjeri stepenom suzbijanju uticaja Rusije i Kine. Simbolično, `Branilac Evrope` pokazuje da je NATO, odnosno SAD taj koji se pita za sve što se dešava na teritoriji Evrope. I ako se jasno čita, činjenica da su američki bataljoni, koji će biti u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Albaniji, usmjereni prema Moskvi, u tom kontekstu to je poruka- mi smo ovdje, a ne vi“, jasan je Radić.
Da li je BiH bliža NATO-u
Vježba je najavljena kao najveća u Evropi od Hladnog rata. Zvanično učestvuje oko 28 hiljada vojnika, iako je taj podatak posljednjih dana smanjen skoro za pola u medijskim izvještajima. Održava se u 12 država sa oružanim snagama ukupno 27 zemalja. Trajaće od 17. maja do 2. juna.
Iako vježba ima političku pozadinu, direktor Centra za međunarodne odnose u BiH Miloš Šolaja, ne vidi neku pretjeranu bitnost u svemu tome, jer je to samo još jedna u nizu sličnih, koje se održavaju skoro svake godine na razlčitim lokacijama. Šolaja podsjeća da je BiH i ranije imala vježbe sa NATO savezom i da od toga ne treba praviti posebnu buku.
„U ovom slučaju tu saradnju možemo da definišemo na drugačiji način samo utoliko jer se radi o većoj javnoj vidljivosti. Činjenica jeste da se geopolitički interesi u regioni prepliću ali ne može se svako dešavanje tumačiti u tom pravcu. Ništa bitno ova vježba neće donijeti“, kaže Šolaja, ne umanjući ipak značaj ove vojne vježbe u procesu pristupanja BiH NATO-u.
„Svaka vježba i svaka aktivnost, odnosi se na realizaciju određenih programa i naravno da se i istok i zapad trude da ostvare što više uticaja u BiH. Dakle, to se može gledati i tako ali danas-sutra moguća je i vježba sa ruskom vojskom i nema razloga da se odbija“, kaže Šolaja.
On-lajn marinci
Vježba je odbrambenog karaktera, fokusirana na „odvraćanje od agresije“, dok traju pripreme snaga za „odgovor na krizne situacije i vođenje velikih borbenih operacija, ako bude potrebno“.
Iako nije članica NATO-a, iz BiH se ovim šalje poruka da je BiH partner, dok su događaji koji se prepliću oko ovog pitanja kontradiktorni iz godine u godinu. RS je usvojila čak i deklaraciju o vojnoj neutralnosti, iako je za to nadležna država, ali je Predsjedništvo BiH jednoglasno podržalo održavanje ove vježbe. Samo tri godine ranije, Milorad Dodik je kao lider SNSD-a i predsjednik RS-a, najavio da će pozvati 30 hiljada svojih pristalica da blokiraju sličnu vojnu vježbu na Manjači, koja se tada održavala uz podršku srpskih predstavnika vlasti u Sarajevu, danas opozicije u RS-u. Na kraju je Dodik pokušao da umanji i značaj održavanja ove vježbe, rekavši da se radi o on-line manevrima.
„Nema on-line vježbi. Ili na terenu postoji vježba ili ona uopšte ne postoji. Može jedino simulacija da bude on-line. Neka Dodik malo više nauči o vojnim stvarima, on tu nije baš na svom terenu. U vježbi učestvuju helikopteri, rendžerske kopnene snage, pješadijske snage, artiljerija, sistemi veze itd. Kakva on-line vježba“, kaže Đuro Kozar.
BiH ovom vježbom sigurno ne ulazi u NATO , niti će se to desiti za godinu, dvije, čak ni pet, kažu stručnjaci. Međutim, kako navode, svakako je sa njom BiH bliža tom savezu, bez obzira što Rusija Srbiju i BiH pokušava da zadrži pod svojim okriljem, što će biti teško sprovodivo.
Licemjerje i medijska propaganda
Cijela priča zapravo je okrenuta ka medijskoj propagandi kada je riječ o suprostavljenim stranama – BiH i Srbije, posebno Srbije, prema NATO-u. Jedna slika se kroz medije pravi za domaću javnost koja želi da bude ušuškana u priču da je NATO na drugoj strani fronta i da volimo Ruse, a sa druge strane imate snabdijevanje oružjem od NATO-a”, jasan je Radić.
„I naravno da bi onda bilo tragikomično gledati na sadašnji status Srbije kao suprostavljene NATO-u jer se naoružavate sa te strane. I ove godine Srbija, iako je izuzeta iz sadašnjih aktivnosti, namjerava da održi vježbe sa partnerskim zemljama. Priprema se „Platinasti vuk“ koji će se održati uskoro, u septembru se planira srpsko-američka padobranska vježba na teritoriji Srbije, te to jasno govori o svemu“, kaže Radić, podsjećajći da se istovremeno nastavlja saradnja sa Rusijom, čime Srbija ostaje na putu pokušaja da balansira između dvije strane, relevantne za oblikovanje političke situacije na Balkanu.
Dragan Maksimović/DW