Poslanici Skupštine Crne Gore smijenili su predsjednika parlamenta Aleksu Bečića, 7. februara.
Za smjenu je glasalo 43 poslanika opozicionih partija predvođenih Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića i poslanici Građanskog pokreta URA, dok je protiv bilo 36 poslanika Demokratskog fronta (DF) i Demokrata.
Bečić je i lider Demokrata, koje su sa prosrpskim DF-om i URA-om formirale parlamentarnu većinu nakon izbora avgusta 2020, smijenivši DPS.
Do izbora novog, funkciju šefa parlamenta obavljaće potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić iz DF-a.
Inicijativa za smjenu Bečića, kao i pad Vlade, rezultat je višemjesečne krize u dosadašnjoj vladajućoj većini koja je eskalirala nakon što je URA, nezadovoljna radom Vlade zbog blokade evropskih integracija, predložila njenu smjenu.
Činjenicu da je URA smijenila Vladu sa Đukanovićevom DPS, kao i najava da će sa njima glasati za smjenu predsjednika parlamenta, kod njenih dosadašnjih političkih saveznika ocijenjena je kao “promjena strane”, izdaja i otvaranje vrata za povratak Đukanovićeve partije na vlast.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović na početku sjednice rekao je da će ta stranka, ukoliko Bečić bude smijenjen, cijelu Crnu Goru “dići na noge”:
“Onaj ko glasa za ovo glasao je za koaliciju sa DPS-om. To nećemo dozvoliti. Oni nemaju kud, a mi imamo izbor, a to je ulica. Ako dođe do smjene, 9. februara svi na protest”, poručio je Bogdanović.
Da bi Bečić bio smijenjen opoziciji, predvođenoj DPS, treba podrška pokreta URA koji ima četiri poslanika.
Naime, u parlamentu sa 81 mjestom, opozicija ima 40 a dosadašnja vladajuća većina, saveza Demokratskog fronta (DF), Demokrata, i pokreta URA imala je tanku većinu od 41 poslanika u parlamentu.
Poslanici različito o učinku Bečića
Inicijativu za razrješenje potpisalo je 38 poslanika opozicije iz redova DPS Mila Đukanovića, dvije partije socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, i Albanske koalicije Jednoglasno.
U obrazloženju se navodi da Skupština, zbog nedostatka suštinskog dijaloga nije dovela do ubrzanja evropskog puta Crne Gore jer je, kako navode Bečić “funkciju obavljao u interesu partijske i lične promocije, a ne u interesu države”.
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković, obrazlažući prijedlog opozicije za smjenu Bečića, je rekao da je smjenom Vlade Zdravka Krivokapića doveden u pitanje i legitimitet Alekse Bečića:
“Za vrijeme njihove vlasti Crna Gora je zapala u najveću institucionalnu krizu i zaustavila evropski put. Tu odgovornost dijele čelni ljudi izvršne i zakonodavne vlasti. Glasaćemo za smjenu svih segmenata vlasti koji će odblokirati evropske integracije”.
Sličnog stava je i poslanik opozicionih Socijaldemokrata Damir Šehović koji je rekao da je većina, koja je izabrala Bečića, prestala da postoji padom Vlade.
“Uz to, Bečić nije dao dovoljan doprinos da političke i društvene tenzije, koje su na nikad većem nivou, splasnu, što je bila njegova uloga”.
Kenana Strujić iz Bošnjačke stranke je ocijenila da Bečić nije pokrenuo dijalog u parlamentu sa ciljem mirenja Crne Gore već funkciju iskoristio za ličnu promociju.
“Demokrate su preuzele desne političke pozicije, umjesto evropskih. Nije ispunio povjerenje koje smo mu dali prilikom izbora pa je logično da mu to povjerenje uskratimo”, navela je Strujić.
S druge strane, u Demokratskom frontu smatraju da će bez Bečića na čelu parlamenta briselski put biti “trnovitiji a možda i nedostižan”.
“Bečić je dobar čovjek i inicijativa za njegovu smjenu je besmislena”, kazao je poslanik DF-a Branko Radulović.
Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević upozorio je da će, “ukoliko se iznevjeri izborna volja” doći do protesta u svim gradovima.
“Svi smo na predizbornim skupovima govorili da nećemo praviti aranžmane sa DPS-om. Pokažimo državničku odgovornost da sačuvamo izbornu volju u okviru ove većine. URA ne može da relativizuje činjenicu da smo pobijedili na talasu litija i dominantno srpskog naroda”, poručio je Knežević.
Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA negirao je da će se DPS vratiti na vlast:
“U manjinskoj vladi neće biti DPS-a iako moje kolege žele da manipulišu time, predstavljajući kao izdaju izborne volje. Moramo sarađivati sa svima ako hoćemo da mirimo Crnu Goru. Nju čini 81 poslanik i samo ako skupa radimo možemo naprijed”.
Konatar je dodao da je formiranje manjinske vlade predloženo kako bi Crna Gora izašla iz krize, pomirila se i nastavila ekonomske reforme na evropskom putu.
“Ako idemo ka izboru nove vlade nemamo luksuz da postoji blokada saradnje između Skupštine i buduće vlade. Pad predsjednika Skupštine nije apokalipsa. Izabraćemo novog koji će efikasno raditi sa budućom evropskom vladom”, kazao je Konatar.
Vladi Zdravka Krivokapića je 4. februara izglasano nepovjerenje glasovima opozicije i Građanskog pokreta URA.