Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izjavio je nakon obraćanja u Generalnoj skupštini UN-a kako je on predsjednik i Hrvata u Bosni i Hercegovini što je šokiralo i novinare koji su tražili objašnjenje. Kritikovao je i predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića kazavši kako “ne zna s kojim mandatom je došao i u čije ime govori”.
“I da je predstavnik Hrvata jer funkcioniraju kao tri člana, rrekao sam da sam ja predsjednika hrvatskih građana i onih Hrvata koji žive u BiH. To je moja dužnost i obaveza”, rekao je Milanović, prenosi Al Jazeera.
Na pitanje novinara da li je rekao da je predsjednik Hrvata u BiH, Milanović je nastavio: “U onoj mjeri u kojoj Ustav kaže, da se brinemo i vodimo računa o statutu Hrvata izvan Hrvatske, ali uz poštovanje zemalja, da”.
No, novinari su imali još pitanja.
“Formalno-pravne činjenice”
Kako možete biti predsjednik Hrvata iz BiH, Vi ste predsjednik Republike Hrvatske?
“Hrvati u BiH i New Yorku imaju pravo glasa. To sam često problemaitizirao i pokušavao svesti u razumne sredine, da se susjedna država ne kompromitira i ne ulazi u njen prostor. Ako tako mislite, trebalo bi mi zabraniti ulaz u BiH”, rekao je Milanović.
Na pitanje, zar nisu predsjednici BiH tri člana Predsjedništva BiH, Milanović je naveo kako je to politika koju nije on provodio, ali da je takva danas i da su to političke i formalno-pravne činjenice.
“U RH niko se ne razmeće pričama o otcjepljenju BiH”
U New Yorku je imao i bilateralni sastanak s predsjednikom Turske s kojim je također razgovarao o BiH.
“Erdoganu sam naglašavao da u Hrvatskoj nema baš nikoga ko će se razmetati s pričama da će se BiH otcjepiti, što čujemo od nekih drugih za neke druge dijelove BiH. To nije pametno i nije potrebno”, kazao je Milanović.
Tokom govora u UN-u, govorio je i o BiH, izbornim reformama te “nemogućnosti Hrvata da biraju svoje predstavnike”.
“Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena. To je nepotrebno stvorilo unutarnje političke nestabilnosti i napetosti. Kako bi krenula naprijed, Bosni i Hercegovini potreban je odgovarajući institucionalni okvir za ‘podjelu vlasti’, zasnovan na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne reprezentacije. Koncept konstitutivnih naroda često se pogrešno predstavlja kao zapreka jednakim pravima svih građana. Mnoga politička i pravna djelovanja mogu se osigurati bez odricanja od demokratskih prava i sloboda”, naveo je Milanović.