Fabrika “Global ispat koksna industrija” se ne zatvara, a hiljadu radnika ne ostaje bez posla. Radi se o dezinformacijama, pišu Nezavisne novine.
Tvrde ovo u Upravi lukavačkog GIKIL-a, dodajući da čekaju novu okolinsku dozvolu za rad pogona za proizvodnju koksa i hemijskih proizvoda.
Neispunjavanje ekoloških standarda, što je za posljedicu imalo zagađenje okoliša Lukavca, Tuzlanskog kantona i šire, godinama je bilo kamen spoticanja u radu ove kompanije.
Rješenjem Federalne uprave za inspekcijske poslove od 19. februara 2020. godine GIKIL-u je naloženo da izvrši procjenu utjecaja na okoliš i podnese zahtjev za okolinsku dozvolu za prekid rada postrojenja i pogona u sastavu kompanije. Studija je predata ovih dana.
“Ovakvo rješenje federalne inspekcije rezultat je događaja iz prošlosti i slobodno možemo reći dugogodišnjeg lošeg rada i upravljanja prethodnih vlasnika i uprava, koje se najviše manifestovalo kroz neulaganje u kompaniju i nepoštivanje uslova iz ranije okolinske dozvole. Obaveza ove uprave je bila da postupi po inspekcijskom nalogu, a kakav će biti ishod svega toga, u ovom momentu ne možemo tvrditi”, smatra Dževad Kasumović, generalni direktor GIKIL-a.
Potencijalno gašenje bilo kojeg pogona u fabrici znatno bi koštalo i to je obrazloženo u studiji. Primjera radi, za gašenje Koksare trebalo bi oko 40 miliona KM i to samo za sirovinu, za zbrinjavanje otpada u fabrikama AMK i Energana bi bi bilo potrebno po milion KM itd.
“Pričamo o najmanje 45 do 50 miliona maraka koje bi bilo potrebno obezbijediti iz izvora koji trenutno ne postoje. Ko će taj novac dati? Toliko sredstva i još mnogo više mi u stvari želimo uložiti u fabriku da bi radila još bolje, tako da je samo na osnovu ovoga moguće vidjeti šta znači gašenje, a šta ulaganje i nastavak rada, što je naše opredjeljenje”, kazao je Kasumović.
Kompanija GIKIL radi bez okolinske dozvole. Ministarstvo okoliša i turizma FBiH kao razloge odbijenice za dozvolu navelo je neispunjavanje standarda zaštite okoliša, neizvršenje mjera za smanjenje zagađenja okoliša i dalje kontinuirano zagađenje okoliša Lukavca, Tuzlanskog kantona i šire.
“Na osnovu okolinske dozvole od 24. januara 2012. godine GIKIL je iako je imao obavezu da u unapređenje tehnologije s ciljem reduciranja štetnog utjecaja na okoliš investira 111.354.000 KM, investirao je samo 4.067.911 KM, čime je ovo privredno društvo pokazalo krajnju neozbiljnost kada je riječ o zaštiti okoliša i nepoštivanje prava ljudi na zdrav okoliš, život i imovinu, kao osnovnih ustavom zagarantovanih ljudskih prava”, navedeno je u obrazloženju Ministarstva.
Početkom septembra ove godine firma je Ministarstvu ponovo podnijela zahtjev za izdavanje integralne okolinske dozvole. Obratili su se i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove s ciljem izmjene roka za podnošenje zahtjeva za okolinsku dozvolu za prekid rada postrojenja i pogona u sastavu do dobijanja odgovora od pomenutog ministarstva.
Iz Inspekcije su kazali da će razmotriti zahtjev te donijeti odluku.
“Shodno posebnom javnom i društvenom interesu, inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove su godinama, vršeći redovne i kontrolne inspekcijske nadzore, te nadzore po mnogobrojnim prijavama stanovnika i udruženja za zaštitu životne sredine, izricali mjere za usklađivanje poslovanja GIKIL-a s važećim pravnim propisima i nužnim ekološkim standardima. Pored svojih zakonom propisanih inspekcijskih aktivnosti, rukovodstvo Federalne uprave za inspekcijske poslove je tokom dugotrajnog procesa kontrole zakonitosti poslovanja i proizvodnje GIKIL-a iniciralo i prisustvovalo nizu sastanaka, na kojima su se pokušala iznaći rješenja za nagomilane probleme u GIKIL-u, koje su i radnici delegirali putem svoje sindikalne organizacije”, saopšteno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Lukavačka kompanija upošljava oko 1.000 radnika, koji su više puta kazali da ne žele zatvaranje firme te da su pripremili i pismo upozorenja za nadležne institucije, od kojih očekuju rješenje.
“Mi nećemo sjediti skrštenih ruku, jer uz ovu kompaniju je indirektno vezano ukupno 4.000 osoba. U fabrike treba ulagati, a ne zatvarati ih i od svih struktura vlasti očekujemo da se uključe u rješavanje problema u kojem se nalazi GIKIL”, poručio je Nurdin Đuzić, predsjednik Sindikata radnika GIKIL-a.
U međuvremenu, ovoj firmi nedostaju i sirovine za rad. Naime, bez okolinske dozvole GIKIL ne može nabaviti amonijak za proizvodnju đubriva niti natrijev hidroksid, koji se koristi u pripremi vode za kotlove te procesu pročišćavanja otpadnih voda. GIKIL se zbog toga u više navrata obraćao Federalnom ministarstvu zdravstva, u čijoj nadležnosti je uvoz hemikalija, i Federalnom ministarstvo okoliša i turizma za dobijanje mišljenja o uvozu. Međutim, odobravanje ovakvih zahtjeva bilo bi u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti okoliša.
Problemi u poslovanju fabrike su višegodišnji, a sudski epilog još se čeka kada je u pitanju optužnica protiv nekadašnjeg generalnog direktora Indijca Debashisha Gangulija te direktora i člana NO Pramoda Mittala, koji su nedostupni organima BiH.