Izrael peti dan zaredom nastavlja sa bombardiranjem Pojasa Gaze, koji se nalazi pod potpunom opsadom, nakon smrtonosnog subotnjeg napada palestinske grupe Hamas.
Prema posljednjim podacima, ubijeno je 950 ljudi u Gazi i 1.200 u Izraelu.
Američki državni sekretar Antony Blinken, koji bi trebao doputovati u Izrael, kazao je kako će Washington dati “punu podršku” Izraelu slanjem, između ostalog, nosača navođenih projektila i borbenih mlaznih aviona F-35.
Dodatno, ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin u nedjelju je objavio kako Washington šalje više vojnih brodova i najveći nosač aviona na svijetu, USS Gerald R Ford, kao demonstraciju sile i pomoći najbližem savezniku u regiji.
Održavanje izraelske regionalne vojne hegemonije je centralni element američke bliskoistočne politike. To je postignuto stalnim slanjem novca SAD-a i povećavanjem izraelskog vojnog arsenala.
U nastavku donosimo više detalja o izraelskoj vojsci i njenom finansiranju.
Kratki pregled stanja izraelske vojske
Izrael posjeduje ogromni vojni aparatus. Kako pokazuju podaci Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) iz 2023, Izrael ima 169.500 aktivnog vojnog osoblja u kopnenoj vojsci, mornarici i paravojnim formacijama. Dodatnih 465.000 čine rezervne snage, dok je još 8.000 u paravojsci.
Približno 300.000 izraelskih vojnika je sada stacionirano nedaleko od Pojasa Gaze, kazao je glasnogovornik vojske u srijedu i pojačao strahove od moguće kopnene operacije.
Vojni rok je obavezan za sve građane starije od 18 godina i jednom kada stupe u redove, muškarci služe 32, a žene 24 mjeseci.
Izrael ima jednu od najjačih vojski Bliskog istoka sa naprednim sistemima prismotre i naoružanja. U arsenalu se nalazi:
Osoblje
- 169.000 aktivnih vojnika
- 465.000 rezervnih snaga
Kopnena vojska
- 2.200+ tenkova
- 530 artiljerije
Zračne snage
- 339 borbeno sposobnih aviona uključujuči 309 borbenih mlažnjaka od kojih su:
- 196 F-16
- 83 F-15
- 30 F-35
- 142 helikoptera
- 43 borbena helikoptera Apache
Pomorske snage
- 5 podmornica
- 49 patrolnih i priobalnih borbenih plovila
Izraelski sistem Čelična kupola je mobilni sistem zračne odbrane napravljen da presreće i uništava rakete kratkog dometa koristeći radarsku tehnologiju. Razvijen je 2006. godine nakon rata sa Hezbollahom kada su hiljade raketa ispaljene ka Izraelu.
Uvrštena u operativne zadatke 2011. godine, Čelična kupola je napravljena uz pomoć SAD-a koji je odgovoran za dostavu dijelova sistema za šta se odvaja više od 1,5 milijardi dolara u raketnu odbranu Izraela 2022. godine.
Kako navodi IISS, ovaj sistem je presreo više od 90 posto raketa koje su ispalili Hamas i druge palestinske grupe 2021. godine.
Vjeruje se kako Izrael ima i nuklearne kapacitete, sudeći po podacima IISS-a koji navodi kako država posjeduje rakete Jericho i letjelice koje mogu nositi nuklearne bojeve glave.
Koliko Izrael troši na vojsku?
Tokom 2022, Izrael je izdvojio 23,4 milijarde dolara na svoje vojne kapacitete, pokazuju podaci istraživačkog instituta SIPRI (Stockholm International Peace Research Institute) čiji je rad fokusiran na sukobe i naoružanja.
To znači kako je izdvojeno 2.535 dolara po glavi stanovnika tokom perioda 2018-2022, što je druga najveća potrošnja na vojsku po glavi stanovnika poslije Katara.
Izrael je 2022. izdvojio 4,5 posto GDP-a za vojsku, što je 10. najveće izdvajanje na svijetu.
Koje države najviše kupuju izraelsko oružje?
Historijski gledano, Izrael je daleko više uvozio oružje nego što je izvozio. No, tokom posljednjih desetak godina, izvoz je počeo prevazilaziti uvoz, pokazuju podaci SIPRI-ja.
Od 2018. do 2022, najmanje 35 država uvezlo je oružje iz Izraela ukupne vrijednosti 3,2 milijarde dolara.
Od toga, jedna trećina (1,2 milijarde dolara) je izvezena u Indiju. Odnosi Izraela i Indije su procvjetali 2014. godine kada je na vlast došao indijski premijer Modi Narendra.
Drugi najveći kupac izraelskog oružja je bio Azerbejdžan (295 miliona dolara), potom Filipini (275), SAD (217) i Vijetnam (180).
Tokom istog perioda, Izrael je uvezao oružja u vrijednosti 2,7 milijardi dolara, i to iz samo dvije države, SAD-a i Njemačke. Više od tri četvrtine (2,1 milijarda dolara) je uvezeno iz SAD-a, dok je iz Njemačke uvezeno oružje vrijedno 546 miliona dolara.
Američka i izraelska vojska blisko sarađuju, izvode zajedničke manevre, imaju zajedničke programe razvoje tehnologije i odbrambene projekte.
Koliko Izrael dobija vojne pomoći od SAD-a?
Na Izrael otpada najveći dio američke strane pomoći koja iznosi blizu 263 milijarde dolara od 1946. do 2023. godine.
To je skoro dvostruko više od Egipta koji je drugi na listi sa 151,9 milijardi dolara koliko je dobio od SAD-a pomoći u posljednjih 77 godina.
Američki zakonodavci su dugo smatrali Izrael saveznikom koji pomaže u zaštiti američkih strateških interesa na Bliskom istoku.
Američko vojno finansiranje Izraela najviše je iznosilo 3,8 milijarde dolara 2023, u sklopu rekordnog dogovora “teškog” 38 milijardi dolara koji je potpisan 2016. kada je predsjednik bio Barack Obama.
Od spomenutog iznosa iz ove godine, pola milijarde je namijenjeno za izraelsku protivraketnu odbranu. Washington je objavio kako će nadopuniti izraelsku municiju koja bude iskorištena protiv Hamasa u posljednjem ratu.
Nekoliko sati nakon smrtonosnog napada Hamasa, Izrael je zatražio presretače za Čeličnu kupolu od SAD-a čiji je predsjednik Joe Biden izjavio kako će Washington “hitno osigurati izraelskim odbrambenim snagama dodatnu opreme i resurse, uključujući municiju”, što bi trebalo stići u narednim danima.
Bidenova administracija bi trebala izdvojiti još novca za Tel Aviv zahtjevom za finansiranje prema Kongresu. No, pošto nema predsjedavajućeg Predstavničkog doma, moglo bi doći do kašnjenja odobrenja Kongresa.
U SAD-u postoje uvjeti i ograničenja kako se pomoć, naročito vojna, može koristiti. Zakon Leahy zabranjuje izvoz američkih odbrambenih sredstava vojnim jedinicama koje krše ljudska prava. No, nijedna izraelska jedinica nije kažnjena po ovom zakonu.