Kanadske oružane snage razradile su scenario za slučaj mogućeg vojnog napada Sjedinjenih Američkih Država, nakon izjava Donalda Trumpa o pripajanju kanadskog teritorija. Prema pisanju The Telegrapha, riječ je o prvom slučaju u posljednjih sto godina da Ottawa zvanično razmatra mogućnost prijetnje sa svoje južne granice.
U planskim dokumentima navodi se da bi, zbog ogromne vojne nadmoći SAD-a, Kanada bila prisiljena osloniti se na nekonvencionalne oblike ratovanja. Kanadski generali smatraju da bi otpor morao podsjećati na taktike koje su afganistanski mudžahedini koristili protiv američkih snaga, uključujući zasjede tipa „udari i bježi“, u kojima bi učestvovali vojnici i naoružani civili. Posebna uloga u tom modelu pripala bi dronovima, koji bi se koristili za nanošenje što većih gubitaka američkim trupama, po uzoru na ukrajinsku vojsku u borbi protiv Rusije.
Procjene kanadskih odbrambenih zvaničnika ukazuju da bi američke snage mogle slomiti klasičnu kanadsku odbranu za svega dva dana. U takvom scenariju, kanadska vojska bi, prema planu, pokrenula dugotrajni otpor nalik dvadesetogodišnjoj pobuni džihadista u Afganistanu protiv SAD-a.
Vojni odnos snaga dodatno naglašava razmjere tog izazova. Kanada raspolaže s oko 71.500 aktivnih vojnika i 30.000 rezervista, dok američka vojska ima oko 2,8 miliona pripadnika. Samo američki marinci, za koje se pretpostavlja da bi predvodili napad, broje oko 186.000 aktivnih vojnika i dodatnih 40.000 u rezervi. Kako bi se ublažio taj nesrazmjer, načelnica kanadskog odbrambenog štaba, generalica Jennie Carignan, najavila je plan za formiranje rezervnih snaga od 400.000 dobrovoljaca.
Jedan visoki izvor iz odbrambenog sektora naveo je da bi Kanada, od trenutka prvih naznaka gomilanja američkih trupa, imala najviše tri mjeseca da se pripremi za kopnenu i pomorsku invaziju. U dokumentima se također navodi da bi u tom slučaju bila zatražena pomoć saveznika, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.
Iako je plan detaljno razrađen, u samom modelu se naglašava da je vjerovatnoća američkog napada izuzetno mala. Umirovljeni general-pukovnik Mike Day, bivši glavni strateški planer kanadskih oružanih snaga, opisao je ideju američke invazije kao „maštovitu“. Ipak, dodao je da ni SAD ne bi imao dovoljno vojnika za kontrolu svih većih kanadskih gradova.
„Njihova jedina nada bio bi prodor sličan ruskom prema Kijevu i nada da će to uspjeti te da će se ostatak zemlje predati nakon što zauzmu sjedište moći u Ottawi. Kao i Ukrajina, bilo bi mi nezamislivo da bismo se predali ako bi zauzeli naš glavni grad“, rekao je Day.
U modelu se također navodi da se Sjedinjene Države, pod predsjedništvom Donalda Trumpa, udaljavaju od uloge temelja zapadnih saveza koju su imale od kraja Drugog svjetskog rata. Kanadski premijer Mark Carney izjavio je da je došlo do „pukotine“ u svjetskom poretku nakon što je Trump zatražio preuzimanje Grenlanda.
Trump je u više navrata izjavljivao da bi želio da Kanada postane dio SAD-a, pritom bivšeg premijera Justina Trudeaua nazivajući „guvernerom velike države Kanade“ i šalio se da je Kanada „51. država“. Kao jedan od razloga njegovog interesa za Kanadu navodi se uvjerenje da Ottawa nije sposobna nositi se s prijetnjama Kine i Rusije sa sjevera.
U jeku tih napetosti, Trump je u augustu 2025. godine uveo carine od 35 posto, koje su kasnije smanjene. Prema nedavnom izvještaju NBC Newsa, on i dalje ima „fiksaciju“ da Kanadu učini dijelom Sjedinjenih Američkih Država.