24.11.2024.
HomeNovostiKako su prevareni kupci stanova u Banja Luci, pročitajte njihove potresne priče

Kako su prevareni kupci stanova u Banja Luci, pročitajte njihove potresne priče

Boro Marinković (75) je prije pet godina kupio stan u novogradnji i uredno ga platio, u kešu, ali je i danas beskućnik. Ovaj Banjalučanin nije jedina žrtva beskrupuloznih prevaranata, koji su se predstavljali kao investitori.

Vlasnici na brzinu otvorenih “tašna mašna” firmi su prije 20-tak godina, često bez marke u džepu, započinjali misiju izgradnje zgrada i prodaje stanova.

Kako objašnjava sagovornik Srpskainfo i građevinske branše, recept je bio prilično jednostavan. Prvo se investitori sa vlasnikom parcele na kojoj žele graditi dogovore da im on da plac u zamjenu za jedan ili više stanova u budućoj zgradi.

Onda slijedi hipotekarni kredit u banci i, naravno, prodaja kvadrata koje će tek graditi.

U većini slučajeva sve se završavalo kako dolikuje, ali zabilježeni su i brojni primjeri besprizornih prevara.

Tako je 2021. Banjaluku i Republiku Srpsku potresla afera “Veseli Brijeg”. U ovom naselju je firma “Del invest” Zorana Delića 2008. ponudila na prodaju 176 stanova, a ispostavilo da za zgradu nisu imali čak ni građevinsku dozvolu.

Kupci su platili pozamašne avanse, a neki i kompletnu cijenu stanova, koji su, po ugovoru, trebali biti završeni do kraja 2009.

Stambena zgrada na Veselom Brijegu nikad nije završena, investitor Zoran Delić je pobjegao iz BiH i godinama nije bio dostupan pravosuđu, ostao je dužan i državi za poreze, a njegova firma je likvidirana zbog dugova. Većina kupaca nije uspjela da vrati uloženi novac.

Među prevarenima je bio i Veljko Kuridža iz Oštre Luke. Kako je rekao za Srpskainfo, on je platio 10.000 evra avansa za stan koji nije dobio, a novac mu je dala njegova rođaka koja skoro cijeli život živi u Švajcarskoj.

– Najgore mi je zbog toga što ona ne vjeruje da se takvo nešto može desiti: da neko uzme novac i nikom ništa – rekao je Kuridža.

Kuridža je detaljno objasnio da je dobio sve moguće presude protiv investitora prevaranta, ali da mu to ne vrijedi ništa, jer ne postoji imovina iz koje može da naplati presuđena potraživanja.

Ukratko: ostao je i bez stana i bez novca.

Ni Boro Marinković s početka naše priče ne može da naplatiti najmanje 30.000 KM, koliko sa kamatama iznosi odšteta, koju mu, po izvršnoj sudskoj presudi, mora platiti Zoran Milić, vlasnik firme “Aragosta d.o.o. inženjering”.

Ovaj investitor nikad nije završio Marinkovićev stan, prevario je i neke druge kupce stanova i navodno nestao, a svoju imovinu je prepisao na članove porodice.

Nisu prevare rezervisane samo za Banjaluku. Afere sa nepostojećim stanovima za koje su od građana uzeti milioni maraka, svojevremeno su potresale i druge gradove u RS.

Trebinje godinama potresala afera “Agrokop”. Preduzeće “Neimarstvo” je 2007. godine prodalo 101 neizgrađeni stan, a potom obustavilo radove. Firma je otišla u stečaj, a njen vlasnik Mato Uljarević je, kako su pisali mediji, “nestao iz Trebinja”. Uljarević, međutim, nije nestao, samo je promijenio adresu: već godinama je profesor na Aritektonsko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

I u Doboju je bilo sličnih afera, a jedna od njih je izgradnja zgrade “Aleksandrija” iz 2002. godine. Investitor je završio u zatvoru, jer je gradio ilegalno, a kupci, koji su platili stanove, nisu dobili krov nad glavom. Ostali su im samo krediti, koje su godinama otplaćivali.

Iako i danas većina kupaca prvog stana kupuje stanove u izgradnji, mnogi su od tog nauma odustali, upravo iz straha da će plaćati kredit za stan koji ne postoji.

Zato je Banjalučanin, čije je ime poznato redakciji Srpskainfo, prije 5 godina odlučio da kupi završen stan, po principu ključ u ruke.

– Kaparisao sam stan, ali u međuvremenu se na plafonu pojavila vlaga. Tražio sam poništenje kupoprodajnog ugovora zbog skrivenog nedostatka, sud je to odbio. Još sam morao da platim više od 2.000 KM sudskih troškova – kaže ovaj Banjalučanin.

Dragan Milanović, direktor jedne prestižne agencije za promet nekretninama, kaže da nema razloga za brigu i da se afere, koje su bile česte prije 15 ili 20 godina, danas ne dešavaju.

Tržište nekretnina je, tvrdi on, sada mnogo uređenije, pogotovo od 2008. godine, kada je u Srpsku uveden notarijat.

– Ima naravno izuzetaka, a jedan od najdrastičnijih je slučaj “Ekvator” – kaže Milanović.

A slučaj “Ekvator” se razvlači godinama. Vlasnik ove kontroverzne banjalučke kompanije, Đorđe Davidović, poznatiji kao Đoko Ekvator, prodao je više od 200 stanova u izgradnji u 2 zgrade u naselju Novi Borik. Računa se da je od kupaca uzeo najmanje 10 miliona KM, a stanova nema ni na vidiku.

Jedna zgrada je završena samo ugrubo, a izgradnja druge nije ni počela. Ali, gradom su počele da kruže priče da će “Ekvator” pod stečaj, i da nesuđeni vlasnici stanova neće moći da naplate svoja potraživanja.

Istovremeno, Davidović je nedavno poslao nepristojnu ponudu: kupcima koje je izvarao ponudio je da sami završe stanove i da od njega ne traže ništa, te da, uz to, povuku sve tužbe protiv njega i njegove firme.

Neki su pristali, po principu daj šta daš. Drugi ne odustaju od borbe za pravdu. A neki nesuđeni stanari zgrada u Novom Boriku su umrli ne dočekavši da usele u stan, koji su pošteno platili.

Udruženi poduhvat bankara, investitora i notara

Na meti nepoštenog investitora i korumpiranog sistema prije 3 godine su se našli i vlasnici stanova u Ulici Palih boraca 55 u Banjaluci.

Iako su uredno platili svoje stanove, na vrata su im zakucali bankari koji su tražili da vrate pola miliona KM tuđeg kredita ili će ostati bez krova nad glavom. Naime, investitor je uzeo hipotekarni kredit i pri tom stavio pod hipoteku zemljište na kojem je zgrada izgrađena. Kupci to nisu znali i kupili su stanove kao “čiste”, bez tereta. Notar kod kojeg su sačinili notarske isprave o kupovini stanova nije ih upozorio na to.

Kupci su se izborili da skinu hipoteku sa svojih stanova, ali su i javnost upozorili na udruženi poduhvat bankara, notara i investitora.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti