Iako je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine još 1997. godine proglasio termin „županija“ neustavnim, ovaj izraz se i dalje koristi u medijima, administraciji, pa čak i zvaničnim dokumentima. No, na nedavnoj sjednici Parlamenta Federacije BiH prvi put smo svjedočili javnom priznanju jednog visokopozicioniranog zastupnika HDZ-a da je riječ o terminu koji je suprotan Ustavu. Time je otvoren prostor za ponovno preispitivanje sistemske upotrebe neustavnih i politički motivisanih izraza koji narušavaju pravni poredak i ustavni karakter Federacije BiH. O ovoj temi, ali i širem kontekstu političke manipulacije identitetom, institucijama i javnim resursima, razgovarali smo s federalnim zastupnikom Sanelom Kajanom, jednim od rijetkih koji godinama uporno ukazuje na ove nepravilnosti.
BiH nema županije ni zajedničke institucije
Pitali smo Kajana zašto sada – šta se promijenilo? Zašto su sada odlučili tako reagirati čelnici HDZ-a na sjednici parlamenta?
„Molim da posebnu pažnju obrate oni koji koriste termin ‘županija’. To su uglavnom stranke okupljene oko HNS-a, tj. HDZ-a, ali, nažalost, i brojni mediji. Vjerujem da ste se do sada uvjerili u moju odlučnost i istrajnost u poslu kojim se bavim. Oni koji me poznaju, to odavno znaju, a u proteklom periodu nadam se da sam to dokazao i u Parlamentu.
Kao federalni zastupnik višestruko sam ukazivao na to. Zatražio sam i očitovanje nadležnih institucija i stručnjaka iz oblasti ustava i prava, i svi su mi potvrdili da je ‘županija’ neustavan i nekorektan termin. Proglašen je neustavnim jer Bosna i Hercegovina nema županije, koja su drugačija teritorijalna jedinica od kantona. Jednako kao što BiH nema ni župane. Tako je i sa ‘zajedničkim institucijama’. Postoje državne, a ne zajedničke!“, naveo je Kajan za „Slobodnu Bosnu“.
Indikativna poruka iz OHR-a
Iz službene odluke OHR-a
Kajan navodi da su iz OHR-a, kao zastupnici, dobili i zvaničnu Odluku Visokog predstavnika Christiana Schmidta o obustavi budžetskog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske.
„Odluka je dostavljena na engleskom, bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Ono što mi je, uz samu Odluku naravno, zanimljivo je činjenica da nigdje nema termina ‘županija’, niti naziva kao što je npr. ‘Hercegbosanska županija’. O ovom ćemo, kad-tad, kao najviše zakonodavno tijelo u Federaciji BiH svakako morati raspravljati. Mi trebamo poštovati Ustav ove države i Ustav Federacije BiH, kao i odluke Sudova koji su jasno naveli da je termin ‘županija’ neustavan, i da postoji kanton koji se zove Kanton 10“, pojašnjava Kajan koji dodaje kako smo u Parlamentu, na sjednici, doživjeli potvrdu svega što je naveo.
„Mladen Bošković, koji je inače predsjednik Kluba HDZ-a/HNS-a to je jasno, pred svim zastupnicima i potvrdio“, rekao je Kajan, a potvrdu njegovih riječi možete pogledati u videu:
Neustavan izraz brisati iz naziva i dokumenata
Sa Kajanom smo razgovarali o tome kako se ovaj neustavni termin svakodnevno koristi na javnom servisu, kao i u državnim medijima, ali i da se nalazi u zvaničnim dokumentima, nazivima institucija i slično.
„Da situacija bude apsurdnija upravo su mediji kojima je osnivač država i Federacija BiH najveći promotori ‘županija’ i ‘zajedničkih institucija’, a tom narativu se nerijetko priključuju i brojni političari. Na naplatu dokazi i prešućivanje ‘županija’ punih 30 godina od koalicionih partnera HDZ-a. Ono što su jedni radili tri decenije, sada nastavljaju drugi. Već na jednoj od narednih sjednica Parlamenta, zatražit ću da se prestane upotrebljavati termin ‘županija’, kao i da se ovaj neustavan izraz briše sa svih zvaničnih dokumenata i iz naziva institucija“, poručio je Kajan.
Primjer zvaničnih vijesti na internet-stranicama kantonalnih vlada
Prešućivalo se kršenje presude Ustavnog suda
Sa Kajanom smo razgovarali i o tome kako se opravdavala upotreba termina županija – u četiri kantonalna ustava, u medijima javnih servisa, u institucijama i službenim dokumentima. Kako je prošlo nekažnjeno da su mnogi kršili odredbu Ustavnog suda i zašto su to činili?
„Prešućivalo se očito kršenje presuda Ustavnog suda! Pokušavala se naturiti lažna tvrdnja da je riječ o izrazu na hrvatskom jeziku. Hrvatski političari su, iako znajući da županija i kanton nisu jednaki kao administrativno-teritorijalne jedinice, insistirali na upotrebi tog izraza. A njihovi nekadašnji, a danas i aktuelni politički partneri u vlasti, su prelazili preko činjenice da se krše presude Ustavnog suda, na taj način povlađivali onima koji su naturali ‘županije’. Termin ‘županija’ kojim neke neznalice ili namjerni provokatori nazivaju kantone u Bosni i Hercegovini, nema nikakve veze ni s jednim od službenih jezika u ovoj državi. Riječ je o neustavnom terminu koji ne bi smio imati mjesta u javnom prostoru ni bh. medijima“, poručio je Kajan.
Iz presude Ustavnog suda
Brisanje BiH sa naziva institucija
Kajan je kao zastupnik Demokratske fronte u federalnom parlamentu najavio da će tražiti da se ovaj termin briše iz svih zvaničnih dokumenata i institucija navodeći kako je odavno bilo vrijeme za to.
„Presude sudova se trebaju provoditi, valjda je svima jasno! Zašto je dopušteno da situacija izmakne kontroli i da se ‘županije’ uvuku u sve pore društva i države je pitanje za one koji su bili na vlasti 30+ godina. I ne samo za županije. Ono što sam primjetio je ogromno lukavstvo nekadašnjih HRHB političara, podmetanja, laži i spletke i nevjerovatna bošnjačka naivnost. Mnogi hrvatski funkcioneri iz tog vremena, uz apsolutnu podršku i promociju hrvatskih medija uspjeli su iz imena bh entiteta Federacija Bosne i Hercegovine potisnuti ono ‘Bosne i Hercegovine’ i forsirali samo riječ ‘Federacija’, kao da je riječ o terminu iz serijala ‘Zvjezdane staze’. Naturili su i termine ‘Federalno ministarstvo’ ovog ili onog izbacivši iz naziva ‘Bosne i Hercegovine’“, rekao je Kajan za „Slobodnu Bosnu“ navodeći još mnogo sličnih primjera:
„Od javnih preduzeća načinili su nacionalna. Recimo ‘Hrvatska pošta Mostar’, ‘Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne’ i sl. Zastavu tzv. ‘HRHB’ uspjeli su proglasiti kao zastavu nekoliko kantona. U Mostaru su uspjeli promijeniti sve nazive ulica u zapadnim gradskim kvartovima, što je situacija i dan-danas, dok su u istočnom dijelu grada imena ulica iz doba SFRJ, uz nekoliko iznimki. Osnovali su i održali hrvatske medije do danas, dok su se (skoro) svi oni koji su za Mostar – grad svih njegovih stanovnika i državu Bosnu i Hercegovinu ugasili, jer nisu imali podršku bošnjačkih predstavnika u vlasti.
Osnovali su medij koji nosi ime po paradržavnoj tvorevini RTV ‘HB’. Taj medij i dan-danas finansiraju novcima poreskih obveznika, i iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog uz odobrenje i podršku ministara u Vladi HNK“, dodao je Kajan.
Kajan ističe da je kroz ovakve i brojne slične primjere u Hercegovini nametnuta i segregacija koja živi i danas, npr. kroz sramne projekte dvije škole pod jednim krovom.
„U Mostaru tako proteklih 30 godina, i danas, djeluju paralelne osnovne i srednje škole. Sve po dvoje! Dvije medicinske, dvije građevinske, dvije elektro, dvije saobraćajne… Uspjeli su podijeliti zdravstvo. Pa tako danas u Mostaru imate dva odvojena doma. Dva bolnička centra.
Neshvatljiva je naivnost bosanskih i bošnjačkih političara koja traje već decenijama. Djeluju po bolesnom principu: ‘Što je moje, to je i tvoje. A što je tvoje, to je samo tvoje!’ I iz godine u godinu daju više i popuštaju, a ‘HRHB političari’ halapljivo traže još i još… Jer znaju da će dobiti!“, prokomentirao je Kajan za „SB“.
I Schmidtu je jasno
Pokušaji kroatiziranja BiH, pripreme terena da li za treći entitet ili neki drugi način provedbe hrvatskih ratnih ciljeva u BiH, vidljivi su i kroz druge načine u Hercegovini. Ovih dana posebno aktuelna je priča oko izgradnje Hrvatskog kazališta u Mostaru, tema oko koje se je Kajan također oglašavao i ukazivao na sporne detalje.
„Ovo pitanje će vjerujem dobiti sudsku priču! Mnogo toga je govoreno u javnosti. U najnovijem Izvještaju kojeg će podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a, visoki predstavnik Christian Schmidt dotaknuo se i Mostara, pitanja izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, odnosno izgradnje centra Mevlana. Schmidt, između ostalog, navodi da je Savjet za vjerska pitanja i Savjet za administrativna pitanja dao podršku izgradnji centra Mevlana, pozivajući Gradsku upravu Mostara da ispoštuje zakonske zahtjeve Islamske zajednice i pozvao na međunarodnu intervenciju kako bi se spriječila marginalizacija Bošnjaka“, rekao je Kajan te poručio:
„Dokle smo došli šutnjom i podilaženjem onima koji bi da određuju ko smo, kako nam se zove jezik, nacija, koja će nam prava dati i da li će nam uopšte išta dati?! A mi, svoji na svome! U svom gradu! U svojoj državi! Stoga, dignimo čelo! Recimo NE onima koji bi da nas nema!!! Mostar je naš, bosanskohercegovački grad! I takav će ostati! Samo još da jače progovorimo i da čvršće iskažemo svoj stav! Hitno se mora popraviti položaj Bošnjaka, Srba i Ostalih u Mostaru!“, naveo je Kajan.
Kajan u federalnom parlamentu; Foto: Privatni album
Nezakonito obustavili prijevoz na katoličke praznike
Također, Kajan je nedavno u javnost iznio činjenice da je mostarski gradski prijevoznik nezakonski izmijenio red vožnje ravnajući se prema katoličkim praznicima.
„Ja sam odradio svoj posao. Nakon moje zastupničke inicijative, nadležna Uprava za inspekcijske poslove Federacije BiH, utvrdila je da je Javno preduzeće Mostar bus nezakonito obustavilo prevoz nedjeljom i izmijenilo režim vožnje za pojedine vjerske praznike. Još jedna pobjeda nad onima koji misle da su iznad države i zakona! Nakon mojih diskusija, pitanja i inicijativa u Parlamentu, te konkretnih poteza vezanih uz samovolju koja je provođena u Javnom preduzeću Mostar bus, stigao mi je zvanični odgovor iz Federalne uprave za inspekcijske poslove i Federalnog inspektorata rada.
Potvrđeno je da je odluka da Mostar ostane bez javnog prevoza nedjeljom donijeta po (pazite sad!) usmenoj odluci rukovodioca i da za istu ne postoji pisani trag – čime je direktno prekršen Zakon o cestovnom prevozu Federacije BiH. Mostar bus ne posjeduje Odluku o obustavi prevoza i izmjenama saobraćanja za Sveta tri kralja, Svetu Katu, Svetog Stjepana, Sve svete, Veliku gospu, Uskrs, Božić…“, otkrio nam je Kajan navodeći kako je sada na nadležnim odjelima i Gradskoj upravi Mostara tj. Gradskom vijeću da reaguju i obave svoj dio posla.
„Za sada, nažalost, nisam čuo da je išta poduzeto kada je riječ o ovoj temi“, rekao je Kajan.
Je li Dodik „hrvatski igrač“?
Dok predsjednik entiteta RS Milorad Dodik s jedne strane otvoreno prijeti secesijom, s druge strane – kroz brojne primjere koje smo naveli – hrvatski politički predstavnici stvaraju politički pritisak s ciljem formiranja trećeg entiteta. U tom kontekstu postaje razumljivo zašto se Dragan Čović nikada nije javno ogradio od Dodikovih postupaka, kojeg se često opisuje kao „hrvatskog igrača“ u političkoj areni.
„Oni kojima nije jasno da su HDZ i SNSD vrlo često kao jedno, imaju problem sami sa sobom. Suvišno je bilo šta komentarisati. Sve je vidljivo i jasno situacijom na terenu, proteklih godina. Ko koga podržava, ko radi na štetu države Bosne i Hercegovine, ko koga spašava u skupštinama itd“, poručio je na kraju razgovora za „Slobodnu Bosnu“ federalni zastupnik Sanel Kajan.
(S. Hodžić) Slobodna Bosna