Vanredno stanje u Republici Srpskoj (3.4.2020.) je stupilo na snagu. U praksi to znači da nema više Narodne skupštine u u donošenju odluka već sve prelazi u ruke predsjednika RS, Željke Cvijanović, čije će odluke imati zakonsku snagu. Takođe, sve one će morati proći procedure u parlamentu nakon prestanka vanrednog stanja.
Nema punktova
Što se tiče granice, tu se ništa neće mijenjati, posebno ne kada je riječ o međuentitetskoj liniji i špekulacijama da bi RS mogla da formira punktove na tu liniju sa Federacijom BiH. To je bio jedan od razloga najave blokade bošnjačkih političara u RS, koji su tražili garancije da neće biti zabrane prelaska entitetske linije, kako ne bi ugrozili život povratnika u RS. U praksi, ništa se značajnije ne bi trebalo mijenjati, osim u smislu da sve odluke koje se donose imaju zakonsku snagu i sve ih donosi jedan čovjek, predsjednik RS.
RS je dala garancije, kaže poslanik kluba Zajedno za BiH u Narodnoj skupštini RS, Edin Ramić: “Neće biti postavljanja policijskih punktova na međuentitetsku liniju” “Dobili smo uvjeravanje da se ništa od toga neće dešavati, nego da će se učiniti sve da se zaustavi širenje zaraze, da institucije što brže funkcionišu, da nabavljaju brže opremu, da se ubrzaju te procedure”, kaže Ramić podsjećajući da sve odluke koje donese predsjednik RS tokom vanrednog stanja, moraju nakon svega da prođu sve procedure, uključujući i Klub Bošnjaka.
Veći problem od punktova
Veći problem je nepostojanje saradnje između svih nivoa vlasti unutar BiH ali i postavljanje ljudi na ključne pozicije samo zbog političke podobnosti. Struka je gurnuta u drugu stranu a i oni koji se pojave, govore u ime politike a ne struke.
“Ja nisam do danas shvatila da je to toliko ozbiljna situacija. Više sam bila fokusirana na privredne aktivnosti i zaštitu ekonomije. Danas sam shvatila da je u prvom planu zdravstvo, da je u drugom ekonomija…”, rekla je 18. marta, Jelka Miličević, zamjenik premijera Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar finansija i komandant Federalnog štaba civilne zaštite.
Štab je nekoliko dana kasnije “prepakovan” kako je to rekao, premijer Federacije, Fadil Novalić jer je bio glomazan i nije odgovorio zadatku a i broj članova smanjen je sa 21 na devet. S tim da u njemu više nema predstavnika Ministarstva zdravlja. Pored ovoga, veoma aktivan je Štab Kantona Sarajevo koji djeluje nezavisno od federalnog, iako prati najvažnije preporuke koje su ranije izdate.
Međutim, apsurd je nemogućnost održavanja sjednica federalnog parlamenta kako bi se donijele hitne odluke jer je štab Kantona Sarajevo zabranio okupljanja preko 20 osoba. S obzirom da se parlament nalazi u Sarajevu, jedino rješenje bi bilo sjednice održavati izvan kantona ali je jasno da se to neće desiti, već će Vlada FBIH kao i do sada, preuzimati ulogu parlamenta.
Robovi politike
I ostalih devet kantona ima svoje krize štabove koji uglavnom donose odluke koje su prilagođene situaciji na teritoriji tog kantona, bez prijeke konsultacije ili usaglašavanja odluka sa federalnim nivoom.
“BiH je zamlja apsurda. Umjesto da se vodi jedinstvena politika kada je u pitanju ova pandemija, jer ona ne poznaje granice ni naciju, mi i dalje robujemo i etničkom i političkom principu. Opšta opasnost je za sve građane koji ovdje žive. A da ne govorimo o različitosti između RS i Federacije”, kaže politički analitičar, Vehid Šehić.
Ni trajanje policijskog časa donedavno nije bilo usklađeno u BiH, što je još jedan od apsurda. U Federaciji je počinjao u 18 časova a u RS dva sata kasnije, da bi odlukom federalnog štaba, Federacija promijenila odluku i definisala trajanje od osam uveče do pet ujutru, kao i RS.
“U RS imate vanrednu situaciju gdje je trenutno vlast u rukama predsjednika entiteta, dok u Federaciji to nije slučaj. Međutim, zbog blokade rada i nemogućnosti održavanja sjednica, Vlada FBiH je faktički preuzela svu ulogu”, kaže Šehić ističući da je problem što sve i dalje vodi politika a ne struka. Posebno se to kaže odnosi na zdravstvo, koje nezavisno djeluje u svakom od deset kantona, na nivou entiteta i u distriktu Brčko.
Želje jedno, realnost drugo
“Imate federalni zavod, kantonalne zavode, zavod RS, distrikta. Tu nema sinhronizacije . Čak su i odredbe federalnog zavoda drugačije sprovođene u kantonima. To govori o apsurdnosti svega. Trebali su sve ostaviti sada po strani i boriti se zajedno protiv virusa. Nama je bitno da najstručniji ljudi budu na čelu kriznih štabova. I ne mislim na političare već na epidemiologe i doktore jer njima građani vjeruju. Nažalost, ovo drugo je naša realnost”, kaže Šehić, navodeći da su jedino građani u svemu ovom pokazali odgovornost za razliku od političara koji i dalje uglavnom gledaju svoju promociju.
Ministar bezbjednosti BiH Fahrudin Radončić koji je prije nekoliko dana izjavio da vođenje Koordinacionog tijela za borbu protiv zaraze i spašavanje treba da preuzmu epidemiolozi i medicinska struka
Savjet ministara BiH je 17.marta donio odluku o reaktiviranju Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje, koje je formirano još 2017. godine. U njemu su predstavnici Savjeta ministara, entitetskih vlada i Brčko distrikta, naravno uz ono “najbitnije” a to je poštovanje jednake nacionalne zastupljenosti. U smislu efikasnosti tog tijela, čiji je zadatak koordinacija svih nadležnih institucija, od lokalnih zajednica do entiteta te zajedničkih službi na nivou BiH, do sada je urađeno malo. Na njegovom čelu je ministar bezbjednosti, Fahrudin Radončić koji je prije nekoliko dana izjavio da vođenje treba da preuzmu epidemiolozi i medicinska struka.
“Prošlo je vrijeme političara”
“Koordinaciono tijelo i Krizni štab FBiH pod hitno treba da preuzmu epidemiolozi, medicinski eksperti koji bi mogli odgovarati na ovu vrstu pitanja. Prošlo je vrijeme kada su u Kriznim štabovima bili političari, sada je na redu medicinska struka”, rekao je Radončić.
Ipak sve je u funkciji politike a struka je tu nažalost samo kao sekundarna materija, uz par izuzetaka. O tome je u intervjuu za DW govorio ministar zdravlja u Vladi RS i epidemiolog po struci, Alen Šeranić odgovarajući na pitanje ko u ovim kriznim situacijama dobija prednost u odlukama, struka ili politika.
“Traži se kompromis. I kroz ovo odlučivanje po pitanju same vanredne situacije, politika sluša struku i to je nešto gdje se uvijek nađe adekvatan odgovor. I politici i struci je važno zdravlje građana. To nije upitno i u tom pravcu se donose odluke”, rekao je između ostalog Šeranić.
Izvor: DW