Šef srbijanske Sigurnosno-informativne agencije (BIA) i bivši ministar policije Aleksandar Vulin, koji je već pod sankcijama američkog ministarstva finansija, glavni je akter velike međunarodne špijunske afere koja je ugrozila pozicije Srbije.
Dok je bio na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova, Vulin je koordinirao prisluškivanje ruskih disidenata u Beogradu, što je kasnije dovelo do njihovog hapšenja. Beograd je u fokusu međunarodne sigurnosne scene bio jer je Vulin sigurnost zemlje stavio u službu diktatorskog režima Vladimira Putina i tako mu pomogao da se obračuna s političkim protivnicima, prenosi Nova.rs.
Vulin, koji je pod američkim sankcijama zbog umiješanosti u međunarodni organizirani kriminal, trgovinu drogom i zloupotrebu javnih položaja, bio je glavni akter međunarodnog skandala kada je u maju 2021. skupina ruskih disidenata predvođena Vladimirom Kara-Murzom i Andrejem Pivovarovim boravila u Beogradu.
Nakon što je provedena ta akcija koja je rezultirala hapšenjem Pivovarova koji je osuđen na pet godina zatvora, a zatim je u aprilu 2022. uhapšen Kara-Murza koji je, prema riječima ruskog advokata Dimitrija Zahvatova, također u zatvoru zbog akcije koju je vodio Vulin, zajedno sa šefom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim.
“Pivovarov je uhapšen jer je Vulin Patroševu predao sadržaj presretnutih razgovora. Kara-Murza je zbog ove akcije uhapšen. U Rusiji se te stvari rade ovako, ako dobiju dovoljno materijala da te etiketiraju kao izdajnika po svojim standardima, pokrenut će postupak protiv tebe na sudu. Službeni razlog hapšenja Kara-Murze je navodno bio sastanak u Arizoni na kojem je razgovarao o ratu u Ukrajini”, kaže Zahvatov.
Kako je tekla akcija prisluškivanja?
Dvije sedmice nakon posjete Beogradu, juna 2021., Pivovarov iz organizacije “Otvorena Rusija” uhapšen je na aerodromu u Sankt Peterburgu. Njegov tim je tada rekao da ga je policija ispitala kako bi mu pretražili stan.
Ubrzo se otkrilo da je Pivovarov otišao u zatvor zbog Vulinove saradnje sa sigurnosnim službama Kremlja. To je saopćio Kara-Murza, ustvrdivši da su ruski građani tokom boravka u Beogradu stalno praćeni i prisluškivani.
“Okupili smo se u jednom hotelu na Novom Beogradu. Sastanci su trajali sedam dana i odmah smo primijetili da nas prate. Svaki put kad bismo se sreli na ulici, netko je bio iza nas i pratio naše kretanje. U restoranima, kad bismo išli na ručak, neko bi sjeo pored nas i slušao o čemu pričamo. To je bilo tako jasno i apsurdno”, kazao je Kara-Murza.
Kako je dalje objasnio, Vulin je samo dva dana nakon sastanka ruske opozicije u Beogradu otputovao u Moskvu i ruskom sekretaru Patruševu predao transkripte njihovih razgovora.
Šta piše u transkriptu razgovora Vulina i Patruševa?
U transkriptu razgovora stoji da je Vulin objasnio Patruševu da je upoznat s aktivnostima organizacije “Otvorena Rusija”, za koju je rekao da ima podršku Zapada i da “djeluje protiv ruskih interesa”.
“Obećao je da će Srbija redovno obavještavati rusku stranu o svojim aktivnostima i članovima”, navodi se u dokumentu, uz napomenu da je Vulin rekao da je borba protiv obojenih revolucija izuzetno važna za Srbiju.
Istovremeno, kako se navodi u dokumentu, ruska strana upoznala je srpske kolege s razvojem svog sustava špijunaže koji omogućava praćenje sumnjivih predmeta i osoba, dok je Vulin istakao saradnju dvaju ministarstava unutarnjih poslova, dodavši da se godišnje s ruskom stranom razmijeni oko 500 informacija.
Šta je afera značila za Srbiju
Srbija se zbog aktivnosti bivšeg ministra MUP-a i saradnje s Patruševom našla na radaru institucija EU. Evropski parlament se u posljednja dva izvještaja o napretku Srbije posebno osvrnuo na aferu prisluškivanja ruske opozicije.
U rezoluciji iz 2022. EP navodi da je zabrinut zbog stvaranja Radne grupe protiv obojenih revolucija od strane Vlade Srbije i Vlade Rusije, čija svrha i ciljevi ostaju nejasni. U dokumentu se također osuđuje prisluškivanje opozicionih zastupnika.
“Izražavamo zabrinutost zbog navoda o prisluškivanju ruskih oporbenjaka u Beogradu od strane srpskih vlasti i navodnog naknadnog dostavljanja materijala ruskim sigurnosnim službama”, stoji u konačnoj verziji rezolucije.
Uostalom, jedan od razloga zašto su SAD uvele sankcije Vulinu je širenje ruskog zloćudnog utjecaja u regiji, a posebno u Srbiji.
“Aleksandar Vulin odgovoran je za koruptivna i destabilizirajuća djela koja su omogućila zlonamjerne aktivnosti Rusije u regiji. Ta djela uključuju korištenje njegovog autoriteta za osobnu korist, uključujući uključenost u lanac krijumčarenja droge. Iskoristio je svoj položaj kako bi podržao Rusiju, olakšavajući zloćudne aktivnosti Rusije koje degradiraju sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana i pružajući Rusiji platformu za daljnji utjecaj u regiji”, navodi se u saopćenju američkog ministarstva finansija.
Jedna od posljedica Vulinovih postupaka je i odluka američkih službi da prekinu saradnju i razmjenu informacija s BIA-om dok njome upravlja Vulin. Ujedno, u saopćenju je i inicijativa europarlamentaraca koji predlažu da EU slijedi primjer SAD-a i uvede sankcije osobi od povjerenja Aleksandra Vučića.