01.03.2024.
HomeSvijetKako je Turska postala raj za mafijaške bande, i zašto im ministar...

Kako je Turska postala raj za mafijaške bande, i zašto im ministar policije sada objavljuje rat?

Blagi zakoni o pranju novca, laka naturalizacija, neadekvatno provođenje zakona – Turska postaje sve privlačnija međunarodnim kriminalcima. Ali sada im je novi ministar unutrašnjih poslova objavio rat, piše DW.

– Moja poštovana nacijo, danas smo uhapsili tri međunarodno tražena gangsterska bosa u Alanji i Istanbulu – objavio je Ali Jerlikaja na društvenim mrežama u utorak. Radi se o vođama bandi belgijsko-britanskog, vijetnamskog i arapskog porijekla. “Bez obzira na to koliko su te bande jake i kakve su potjernice raspisane, mi ćemo im stati na kraj”, ratoborno je najavio turski ministar unutrašnjih poslova.

Otkako je preuzeo dužnost u junu, gotovo da nije prošao dan bez hapšenja teških kriminalaca. To uključuje dilere droge, lihvare, trgovce ljudima, prevarante i lopove – ali i šefove međunarodnih bandi koje su se posljednjih godina etablirale u Turskoj.

Prije nešto više od mjesec dana Jerlikaja je objavio kako je turska policija uspjela zatvoriti kompletno vodstvo globalno aktivne kriminalne grupe „Comanchero”. Među uhapšenima je nekoliko ljudi iz Australije i Novog Zelanda koje Interpol traži na osnovu međunarodne potjernice. Jerlikaja je također objavio videosnimke hapšenja.

Zašto Turska?

Pokazatelji sve veće prisutnosti međunarodnog kriminala u Turskoj su u posljednje vrijeme sve očitiji: pucnjave, ubistva, i više istraživačkih izvještaja novinara. Međutim, prije nego što je Jerlikaja preuzeo dužnost, protiv tih grupa gotovo nikada nije bilo ozbiljnih istraga ili čak krivičnih prijava. Sam bivši ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu održavao je bliske veze s mafijom. Tokom njegovog mandata iz zatvora su pušteni vodeći mafijaši turskog podzemlja, što je Turskoj omogućilo da se razvije u utočište međunarodnih kriminalaca, posebno iz Srbije, Albanije, Azerbajdžana, Rusije i Crne Gore, piše DW.

Tu one vode i svoje ratove, što pokazuje i ubistvo Jovana Vukotića, narkobosa iz crnogorskog Škaljarskog klana. Vukotić je 8. septembra 2022. ubijen u Istanbulu. Istraga je otkrila da ga je ubila lokalna mafijaška grupa za nagradu od 1,5 miliona eura. Prema navodima policije, nalog je došao iz suparničkog Kavačkog klana.

Kavčani i Škaljari, dva narko klana iz Kotora, već desetak godina vode pravi rat u Europi. Do sada je u nekoliko zemalja u krvavim sukobima ubijeno oko 50 ljudi. U odgovoru na upit DW-a, Njemačka kriminalistička policija (BKA) je 2022. godine izjavila da se Turska već neko vrijeme etablirala kao utočište za kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana.

Racije turskih vlasti otkrile su kako takve grupe djeluju od Španije do Turske. Zaplijenjene fotografije i dokumenti svjedočili su o otmicama, mučenjima i ubistvima.

Blagi zakoni i zlatni pasoši

Poznavaoci prilika kažu da postoje četiri glavna razloga zašto je Turska posljednjih godina mnogim kriminalcima postala drugi dom. Prvo, zakoni protiv pranja novca su preblagi. Drugo, vlada svako malo amnestira privredne kriminalce. Treće, ulazak bez viza moguć je iz mnogih zemalja. I četvrto, bogati ljudi mogu brzo postati turski građani.

Svatko ko uloži 500.000 dolara u Turskoj ili ih položi na bankovni račun na tri godine, ili ko kupi nekretninu za 400.000 dolara može podnijeti zahtjev za tursko državljanstvo. Kristin Surak s Londonske škole ekonomije i političkih nauka, koja je napisala knjigu o ovim takozvanim „zlatnim pasošima”, više od 50.000 ljudi iz cijelog svijeta dobija tursko državljanstvo po toj osnovi svake godine. A gotovo polovinu njih izdaje Ankara.

Uz to šefovi međunarodnih bandi mogu dobiti tursko državljanstvo i po uobičajenoj proceduri ako ispunjavaju uslove i ako protiv njih u trenutku naturalizacije ne postoji Interpolova tjeralica.

Furkan Sezer, bivši šef odjela za privredni kriminal u istanbulskoj policiji, godinama prati ove procese. On kaže da se mnogi kriminalci prvo naturaliziraju, a zatim svoju imovinu unose u zemlju. Zahvaljujući čestim amnestijama to je vrlo jednostavno. To omogućuje privatnim i pravnim osobama da poreznim vlastima prijave svoju neuknjiženu imovinu iz inozemstva ili unutar zemlje, ponekad čak i bez plaćanja poreza.

To znači da novac, čije je porijeklo nepoznato, ulazi u legalni finansijski opticaj. Ozan Bingol, stručnjak za porezno pravo, kritikuje ovu praksu. „Kriminalci inače plaćaju 15 do 20 posto vrijednosti za pranje novca”, kaže on. No, turska vlada im to omogućuje bez plaćanja bilo kakvog poreza. To, po njegovom mišljenju, otvara vrata kriminalcima svih vrsta. Bingol također kritikuje nedostatak ovlasti policije u borbi protiv pranja novca.

– Ako se danas neko iznenada pojavi s milion dolara, vlasti ne smiju pitati odakle je novac došao – kaže. Aktuelna vlada AKP-a donijela je ovu uredbu kao jedan od svojih prvih projekata nakon dolaska na vlast 2002. godine, rekao je Bingol.

Uz to postoje i velike pravne rupe kada je riječ o ulaganjima kripto valuta, što je, prema Bingolu, privuklo mnoge međunarodne bande u Tursku. Prema njegovom mišljenju, te investicije treba što brže sankcionirati i regulirati.

Turska je na sivoj listi

Međunarodni institut za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma FAFT (Financial Action Task Force) je naveo da Ankara mora poduzeti strože mjere protiv pranja novca. FAFT je prije dvije godine stavio zemlju na svoju takozvanu sivu listu. Od tada je Turska pod pod nadzorom. Do revizije te liste sljedećeg juna Ankara bi željela biti uklonjena s ovog popisa jer se privreda i bez toga nalazi u problemima. Svojom politikom niskih kamata turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) gurnuo je zemlju u duboku krizu. Turska Lira kontinuirano gubi vrijednost godinama, a inflacija i dalje raste. Nedavno je iznosila gotovo 61 posto. Erdoanovo miješanje u monetarnu politiku i pravosuđe je uplašilo strane investitore.

A to je upravo ono što državi treba. Novi ministar finansija Mehmet Simsek, koji je preuzeo dužnost nakon izbora u maju, pokušava privući međunarodne investitore natrag u zemlju. Često putuje u inostranstvo, pokušava prikupiti svježi novac i steći povjerenje.

Ali da bi se ono vratilo, svi se moraju oko toga angažirati. Ne samo Simsek, nego i ministar unutrašnjih poslova Jerlikaja svojom borbom protiv organiziranog kriminala.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti